Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Preporuke stanovništvu u slučaju ekstremno visokih temperatura
Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoline, odnosno vremenske pojave toplotnog vala. Prethodnih godina uočava se trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utiče na zdravstveno stanje stanovništva. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati. Neophodan je pojačan oprez od izlaganja suncu, jer se očekuje vrlo velika opasnost od utjecaja toplotnog vala na zdravlje ljudi, što može rezultirati sunčanicom, prestankom regulacije tjelesne temperature, pretjeranu vrućinu, grčeve, iznenadni kolaps i pad tlaka, glavobolju, vrtoglavicu, pulsiranje u grudima i ušima, što može biti vrlo opasno po život. Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova.
Preporuke ZZJZ-o:
• redovno pijte vodu i ako ne osjećate žeđ. Pijte dovoljno tekućine i rashladite tijelo;
• pijte negaziranu običnu ili mineralnu vodu, kao niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka (npr.limunada). Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine (pogotovo starije osobe koje imaju slabiji osjećaj žeđi);
• izbjegavajte boravak na suncu u periodu od 10-17 h, posebno osobe osjetljive na povišenu temperaturu, kao što su djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici sa kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes itd);
• u intervalu od 11-15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;
• prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);
• tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke;
• nosite laganu široku svijetlu odjeću od priprodnih materijala. Ako idete izvan kuće stavite šešir širokog oboda i naočale, a korisna zaštita od direktnog sunca su kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka;
• koristite laganu posteljinu;
• boravite u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće;
• zamračite prostorije okrenute prema suncu;
• ne otvarajte prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani. Otvorite ih noću kada vrijednost vanjske temperature padne;
• lako kvarljive namirnice kupovati samo na mjestima gdje su one sigurno uskladištene i obavezno ih čuvati u frižideru;
• ograničite konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneza, salama i drugih lako kvarljivih namirnica;
• jedite češće, male i što tekućije obroke i hranu bogatu vodom. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnost, pripremite miješano svježe voće i povrće ili napravite laganu supu, koja će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke osobe su na nju osjetljivije.
Rizične kategorije stanovništva su:
● starije osobe;
● bebe i mala djeca;
● osobe koje uzimaju određene lijekove;
● osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici;
● osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala;
● osobe koje uživaju alkohol ili droge;
● osobe koje imaju problema sa kretanjem;
● osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene.
Potražite pomoć ukoliko ste zabrinuti:
● nazovite svog ljekara ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za svoje zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako uzimate neke lijekove ili imate neuobičajene simptome;
● obratite pažnju na grčeve u rukama, nogama ili stomaku, osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa spavanjem;
● ako imate gore navedene simptome, odmorite se nekoliko sati, osvježite se i pijte vodu ili voćne sokove, te potražite pomoć ljekara ako vam se stanje ne popravi ili se pogorša.
Pružite pomoć drugima:
● ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu potreban savjet i pomoć tokom toplotnog vala;
● starije osobe koje žive same treba svakodnevno posjećivati.
Dok čekate hitnu pomoć:
● ako je moguće, premjestite osobu na hladnije mjesto;
● otvorite prozore da stvorite strujanje zraka;
● rashladite osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili je umotajte u vlažne čaršafe;
● ako je pri svijesti, dajte joj vode ili voćnog soka;
● nemojte joj davati nikakve lijekove.
BROJ HITNE POMOĆI 124