Unutarstranački izbori: Najzanimljivija borba za predsjednika SDP-a, Kongres SDA na jesen
Uzimajući u obzir rezultate proteklih Općih izbora, realno je očekivati, a to se već i najavljuje, da će kandidaturu za “preuzimanje” stranke od aktuelnog predsjednika Nermina Nikšića istaknuti neko iz Kantonalnog odbora u Tuzli
Kalendarska godina nakon one u kojoj se održavaju Opći izbori već tradicionalno je, u političkom smislu, obilježena stranačkim kongresima na kojima se biraju nova rukovodstva te ostala stranačka tijela. Takva će biti i godina u koju smo tek zakoračili te će sva dešavanja, pa i formiranje vlasti na osnovu izbornih rezultata, biti uslovljena borbama za što bolju poziciju u unutarstranačkim hijerarhijama.
Svoj će Kongres, sedmi po redu, Stranka demokratske akcije (SDA), potvrđeno je za Faktor, održati u septembru ili oktobru ove godine, a na njemu će se birati predsjednik stranke, njegov zamjenik, potpredsjednici, članovi Glavnog i Nadzornog odbora te Suda časti.
Prošli Kongres SDA je, podsjećanja radi, održan 26. maja 2015. godine, kada je za predsjednika stranke izabran Bakir Izetbegović. Od ukupno 755 delegata, njih 590 je glasalo za Izetbegovića, dok je 159 glasalo za Šemsudina Mehmedovića, a četvero za Irfana Ajanovića. Dva su listića bila nevažeća.
Za zamjenika predsjednika je izabran Adil Osmanović, dok su potpredsjednici postali Šefik Džaferović, Denis Zvizdić, Šemsudin Dedić, Edin Mušić, Edin Ramić, Asim Sarajlić, Safet Softić i Mirsad Kukić.
Šesti redovni Kongres Socijaldemokratske partije (SDP) BiH održan je 3. oktobra 2015. godine, a Statut te stranke predviđa da se kongresi održavaju jednom u četiri godine, najkasnije 60 dana od dana kada ističe mandat u organima SDP-a izabranim na prethodnom Kongresu. To u prijevodu znači da bi naredni, sedmi redovni kongres, trebao biti održan najkasnije do početka decembra ove godine.
Iz SDP-a su za Faktor kazali da još ne znaju okviran vremenski period u kojem bi se Kongres trebao održati. Tu će odluku donijeti Glavni odbor. Za razliku od SDA, gdje je izvjestan ostanak Bakira Izetbegovića na čelu stranke, u SDP-u je mnogo kompliciranija situacija.
Uzimajući u obzir rezultate proteklih Općih izbora, realno je očekivati, a to se već i najavljuje, da će kandidaturu za “preuzimanje” stranke od aktuelnog predsjednika Nermina Nikšića istaknuti neko iz Kantonalnog odbora u Tuzli. Nerijetko se u tom kontekstu izdvaja ime Denisa Bećirovića, koji je na proteklim Općim izborima bio kandidat te stranke za člana Predsjedništva BiH. Novi/stari predsjednik SDP-a birat će se po sistemu “jedan član – jedan glas”. Na Kongresu će se također birati članovi Glavnog i Nadzornog odbora.
I Demokratska fronta bi ove godine trebala birati predsjednika te Nadzorni i Glavni odbor, koji kasnije bira ostale organe stranke. Prošli Kongres ove stranke je održan 12. septembra 2015. godine, a Statut nalaže da se naredni treba održati u roku od četiri godine. Za predsjednika je izabran Željko Komšić i izvjesno je da će on i ostati na čelu Demokratske fronte i u naredne četiri godine.
Fahrudin Radončić još nije odlučio da li će članovi Saveza za bolju budućnost (SBB) odlučiti da njega kandidiraju za predsjednika stranke. Ako odluči da članovi odluče da on bude kandidat, to će se i dogoditi na Trećem redovnom kongresu SBB-a koji bi se trebao održati u aprilu ove godine. Prošli je, podsjećanja radi, održan 25. aprila 2015. godine. Prema članu 47. Statuta SBB-a, redovni kongres održava se svake četiri godine, a po potrebi se i ranije može održati vanredni kongres.
Naša stranka bi također u maju ove godine trebala birati novo rukovodstvo. Prije nešto više od četiri godine, 16. maja 2015., za predsjednika je izabran Predrag Kojović. Njegov prethodnik Dennis Gratz nije se kandidovao kako bi, kazao je, pokazao da je “moguće promijeniti rukovodstvo jer je to dobro za interne procese u stranci kao što je transparentnost i demokratičnost”. Nije poznato da li će se njegov nasljednik držati istih principa.
U aprilu će, potvrđeno nam je iz HDZ-a BiH, biti održan i Sabor te stranke. Na prošlom, održanom 25. aprila 2015. godine, jedini kandidat za predsjednika stranke bio je Dragan Čović. Ovaj put će situacija vjerovatno biti nepromijenjena.
Da je Čović izabran za člana Predsjedništva BiH, Sabor HDZ-a BiH bi vjerovatno bio mnogo dinamičniji. Postojala je mogućnost da se on povuče sa te pozicije, ali je ona ugašena izborom Željka Komšića. Da je ona ipak postojala, potvrdio je sam Čović u ranijim javnim istupima, kada je kazao kako se “treba dogovoriti da članovi Predsjedništva BiH ne budu i predsjednici stranaka”. Na taj način bi se, pojasnio je, operativna politika prenijela na neke druge osobe, dok bi se članovi Predsjedništva BiH bavili vanjskom politikom.
Prema informacijama Faktora, kandidati za njegovog nasljednika trebali su biti Zoran Tomić, aktuelni rektor Sveučilišta u Mostaru i nekadašnji predsjednik Mladeži HDZ-a BiH, te predsjednik Nadzornog odbora Aluminija d.d. Mostar Dalibor Miloš.
HDZBiH i SNSD nerijetko sinhronizuju djelovanje. Tako je bilo i prije četiri godine, kada su se birala stranačka rukovodstva. Istog dana kada je to radio HDZBiH, 25. aprila 2015. godine, održan je i Kongres SNSD-a, a baš kao u HDZ-u BiH, i u SNSD-u je za predsjednika stranke bio samo jedan kandidat, Milorad Dodik. On će, poprilično je izvjesno, nastaviti suvereno vladati ovom strankom i nakon narednog Kongesa.
faktor.ba