Sarajevo: Obilježena 28. godišnjica osnivanja Patriotske lige Bosne i Hercegovine
Svečanom akademijom u Domu policije u Sarajevu obilježen je 10. juni, Dan Patriotske lige Bosne i Hercegovine. Sudionike svečanosti, pozdravio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, prisjećajući se historijskog sastanka od 10. juna 1991. godine koji je okupo 356 sudionika, istaknutih patriota BiH predvođenih prvim predsjednikom Predsjedništva RBiH Alijom Izetbegovićem, na kojem su osnovani Savjet za nacionalnu odbranu i Patriotska liga kao prva platforma za organiziranje otpora na cijeloj teritoriji zemlje. Sa tog sastanka upućen je proglas svim narodima i građanima BiH da se spreme za odbranu države i odlučno suprotstave politikama velokodržavlja i nacionalnog hegemonizma koji ugrožavaju cjelovitost zemlje.
-Nama i dalje ostaje obaveza stalne brige o porodicama šehida, ratnih vojnih invalida, demobilisanih boraca i organizatora otpora, rekao je pored ostalog Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine obraćajući se prisutnima na Akademiji povodom obilježavanja Dana Patriotske lige.
Čestitke u povodu značajne godišnjice uputio je federalni ministar za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević, istaknuvši historijsku ulogu i nemjerljiv doprinos Patriotske lige u organizaciji i pripremi odbrane države BiH i svih njenih građana.
Povodom Dana Patriotske lige čestitku je uputila dr. Melika Mahmutbegović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovom prilikom referat o Patriotskoj ligi podnio je prof. dr. Salih Kulenović, predsjednik Patriotske lige Bosne i Hercegovine.
-Dozvolite mi da na ovom mjestu prezentiram osnovne činjenice o uzrocima formiranja PL BiH, njenoj ulozi i značaju u pripremama u odbrani od agresije na RBiH, te da ukratko hronološki evociram uspomenu na ove, za našu domovinu sudbonosne događaje, da podsjetim na teško i istovremeno veličanstveno vrijeme kada smo pokazali ličnim primjerom kako se brani, čuva i voli rodna gruda.
Oživljavanje starih velikodržavnih težnji istočnih i zapadnih susjeda početkom devedesetih godina prošlog vijeka je bosanskohercegovačke narode i građane koji su osjećali Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu suočilo sa opasnošću biološkog nestanka.
Pod udarom su naročito bili Bošnjaci kao najmnogoljudniji bosanskohercegovački narod i značajan politički faktor bez koga se nije moglo odlučivati o pravno-političkom statusu države.
Od februara do juna 1991.godine vođeni su neuspješni pregovori između političkih predstavnika Republika u sastavu SFRJ i predstavnika međunarodne zajednice u cilju postizanja dogovora oko unutrašnjeg ustrojstva države ili njezine mirne disolucije.
Situacija po Bosnu i Hercegovinu i njene narode u bezbjedonosnom pogledu naročito se pogoršala stavljanjem rukovodstva JNA na stranu jednog naroda. Da bi se izbjegli sukobi, bosanskohercegovačko rukovodstvo je u to vrijeme prihvatalo odluke tadašnjih Saveznih organa koje su bile nepovoljne po Bosnu i Hercegovinu.
Jedno od najnepovoljnijih rješenja po Bosnu i Hercegovinu bilo je prihvatanje promjene u rukovođenju i komandovanju TO BiH po kome RiK TO BiH prelazi u nadležnost Saveznih organa, a prihvaćeno je i smanjenje TO BiH (1989. godine TO BiH je imala 198 453, a 1991. godine 86 164 pripadnika), kao i povlačenje, smještanje naoružanja i druge opreme TO u skladišta JNA.
Bez obzira na navedena popuštanja bosanskohercegovačkog rukovodstva tadašnjim Saveznim organima, a u cilju sprječavanja sukoba, Bosni i Hercegovini je prijetila opasnost od nemira, sukoba i agresije. Uvidjevši veoma složenu političko-bezbjedonosnu situaciju i opasnost od izbijanja rata, rukovodstvo SDA na čelu sa Alijom Izetbegovićem donosi odluku da se vrše pripreme i organizuju patriote i sve probosanske snage za pružanje otpora i odbranu.
Organiziranje otpora nadolazećoj agresiji na BiH naročito je intenzivirano nakon historijskog skupa predstavnika bošnjačkog naroda kojeg je organiziralo rukovodstvo SDA 10. juna 1991. godine ovdje, u Domu policije u Sarajevu, kojim je rukovodio Alija Izetbegović.
Na skupu je razmatran položaj Muslimana u Jugoslaviji, zatim je formiran i Savjet za nacionalnu odbranu, a nakon održanog skupa izdat je i „Proglas u kome se ističu težnje Muslimana za cjelovitu i građansku Bosnu i Hercegovinu sa punim slobodama i pravima građana u njoj, a u odbranu BiH pozvani su svi njeni građani.
Poslije skupa održanog 10.juna 1991.godine osnovna zamisao i koncepcija SDA je bila da se kroz institucije sistema na unutrašnjem i diplomatskom aktivnošću na međunarodnom planu pokuša izbjeći rat u BiH, ili da se njegovo izbijanje odloži što je moguće duže, a da se istovremeno bošnjački narod i sve patriote što bolje organizuju za odbranu BiH od već izvjesne agresije.
Izbijanjem rata u Hrvatskoj, predstavnici srpskog naroda u BiH predvođeni SDS-om podržavali su djejstva JNA i agresiju na Hrvatsku dok su predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda bili protiv agresije na Hrvatsku.
Po nalogu Slobodana Miloševića, rukovodstvo SDS-e mobiliziralo je, naoružavalo i slalo ratne jedinice JNA iz BiH na hrvatsko ratište. Nakon što se JNA povukla iz Slovenije i Hrvatske, najveći dio tih jedinica stacionirao se u BiH što je još više usložnjavalo i pogoršavalo bezbjedonosnu situaciju u našoj zemlji.
U to vrijeme, poseban problem predstavljali su i rezervisti iz Srbije i Crne Gore koji su bili u sastavu jedinica JNA stacioniranih u BiH.
Zato je Predsjedništvo BiH 21. septembra 1991.godine tražilo od JNA da se rezervisti iz Srbije i Crne Gore povuku sa teritorije BiH i da se od JNA traži oduzeto naoružanje TO kako bi se po odluci Skupština Opština mogla izvršiti mobilizacija prostornih jedinica TO-e.
Nakon državno-pravnog osamostaljenja Slovenije i Hrvatske od SFRJ, Skupština SRBiH, bez obzira na protivljenje srpskog rukovodstva, donosi Odluku o raspisivanju Referenduma za nezavisnost i suverenost BiH. Referendum je održan 29.02. i 01.03.1992.godine. Veliki doprinos organiziranju i provođenju Referenduma dali su pripadnici PL-e.
BiH je kao nezavisna i suverena država priznata od međunarodne zajednice 6. aprila 1992. godine i to je bio povod za otvorenu agresiju Srbije i Crne Gore na tek priznatu, slobodnu i nezavisnu BiH.
Početkom jeseni 1991. godine formiran je Glavni štab Patriotske lige na čijem čelu je bio Predsjednik SDA Alija Izetbegović. Zadaci GŠ PL BiH su bili:
- rukovođenje eventualnom odbranom BiH od agresije;
- rukovođenje i komandovanje Vojnim štabovima Pl-e.
Formiranjem tzv. Srpske Republike BiH 09.01.1992. godine na Palama još više su intenzivirane odbrambene aktivnosti PL-e, pa u tom kontekstu treba pomenuti niz Savjetovanja održanih na raznim mjestima u BiH (Tojšići 11.01.1992. godine, Mehurići 07. i 08.02.1992. i dr.) s ciljem konkretizacije zadataka vojno-političkog rukovodstva PL-e za odbranu suvereniteta BiH.
Na pomenutim Savjetovanjima su, na osnovu izvršenih procjena političko-bezbjedonosne situacije u RBiH i vojnom okruženju utvrđeni pravci djelovanja PL BiH u cilju odbrane suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti BiH.
Nakon održanih savjetovanja, u zoni odgovornosti Regionalnih štabova intenzivira se rad i preduzimaju neophodne mjere organizacijske naravi na formiranju novih jedinica i vršenju odgovarajuće obuke njihovih pripadnika.
Ovom prilikom posebno treba istaknuti hrabrost i odvažnost pripadnika PL-e koji su, naročito u početku svog djelovanja, bili pod stalnom paskom Državne bezbjednosti Jugoslavije i Kontraobavještajne službe JNA. Zbog toga su morali raditi u strogoj ilegali služeći se konspirativnim imenima kao načinom posebne zaštite vlastitog identiteta i sigurnosti svojih porodica.
Krvavi pohod JNA i četnika po Bijeljini, Posavini i Podrinju intenziviran nakon održavanja Referenduma o proglašenju nezavisnosti BiH 01.03.1992. godine nužno je vodio u pravcu stvaranja oružane sile sposobne da adekvatno odgovori na udare agresorske vojske.
Tako su po Odluci Predsjedništva RBiH od 09.04.1992. godine Štabovi i jedinice PL-e ušli u sastav Teritorijalne odbrane, a Odlukom Predsjedništva RBiH u ulozi Vrhovne komade od 23. juna 1992. godine, Teritorijalna odbrana RBiH preimenuje se u Armiju BiH, jedinu legalnu i legitimnu oružanu silu na teritoriji međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine.
Potpisivanjem mirovnog sporazuma u Dejtonu okončana je agresija na našu domovinu čime su stvorene pretpostavke da se donekle stvore realne mogućnosti za ekonomsku i društvenu obnovu Bosne i Hercegovine kao i njeno uključivanje u moderne evropske i svjetske integracijske tokove.
Međutim, u ovom dugotrajnom i politički složenom procesu država ne može i ne smije zanemariti one koji su svojim životima odbranili čast, slobodu i dostojanstvo domovine i svakog čovjeka u najtežim trenucima.
Nastala neposredno pred oružanu agresiju na međunarodno priznatu RBiH, Patriotska Liga ima puno historijsko, političko i moralno pravo tražiti da se adekvatno riješi status njenih pripadnika, kao i članova njihovih porodica.
U tom kontekstu valja istaknuti i angažman Federalnog Ministarstva za pitanje boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata na čelu sa Ministrom dr. Salkom Bukvarevićem na izradi Uredbe sa zakonskom snagom kojom se konačno definiraju kriteriji o uslovima i načinu dodjele Medalje otpora najzaslužnijim članovima PL-e BiH koji su svojim djelovanjem neposredno pred agresiju na međunarodno priznatu RBiH uspjeli stvoriti snažan temelj budućim odbrambenooslobodilačkim snagama otjelovljenim u ARBiH. Uredba je definitivno pripremljena i istu bi trebala razmatrati Vlada FBiH.
Takođe, očekujemo donošenje i odgovarajućih podzakonskih akata kojim će se precizirati način ostvarivanja prava organizatora otpora definiranih Zakonom, što je važno radi sprječavanja eventualnih ambivalentnih interpretacija i stvaranja nekonzistentnih normi. To je naš dug prema časnim i poštenim patriotima od kojih su mnogi dali svoje živote za ovu državu, mnogi su oboljeli, a dosta ih je, nažalost, od 1995. pa do danas umrlo.
Važno je napomenuti da se dodjelom Medalje otpora najzaslužnijim pripadnicima PL-e BiH, odnosno organizatorima otpora nikako ne želi umanjiti doprinos ostalih patriota u odbrani i zaštiti Bosne i Hercegovine niti praviti bilo kakva vrsta segregacije unutar cjelokupne boračke populacije.
Naprotiv, činom dodjele ovog priznanja samo će se zakonskim putem verificirati istina o ljudima koji su krenuli u pripreme za odbranu čime će se izbjeći proizvoljne i naučno neutemeljene interpretacije o sudbonosnom vremenu kada su patrioti okupljeni oko PL-e BiH, svjesni težine političke situacije u SFRJ i činjenice da je BiH već bila okupirana od strane JNA, dali svoj maksimum u stvaranju neophodnih preduslova za efikasno pružanje otpora nadolazećoj agresiji i destrukciji bosanskohercegovačkog društva.
Smatramo da ovdje nije u pitanju samo jednostavno priznanje faktičkog učešća u organiziranju otpora agresiji zarad materijalne i moralne satisfakcije učesnika u stvaranju PL-e BiH, nego je riječ o pravnom potvrđivanju historijske istine bez koje nije moguće sa vremenske distance adekvatno i objektivno sagledati i valorizirati kolektivni i individualni doprinos odbrani našeg naroda i države.
Aktivnosti SUB PL BiH moraju trajno biti usmjerene na intenzivno praćenje političkih dešavanja u zemlji i inostranstvu u cilju sprječavanja djelovanja onih snaga koje žele dokazati neodrživost i privremeni karakter BiH.
Trenutna politička situacija u našoj državi ukazuje na neophodnost jačeg angažmana SUB PL-e BiH zajedno sa ostalim patriotskim snagama u sprječavanju tendencija usporavanja socio-ekonomskog napretka i kontinuiranog podrivanja BiH u procesu realiziranja projekta euroatlantskih integracija, a posebno članstva u NATO Savezu kao faktora koji je istinski garant očuvanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta naše države koja nije ni prestala biti metom nacionalnih velikodržavnih projekata iz neposrednog okruženja.
Time će se neutralizirati krajnje opasna i u biti fašisoidna politika zasnovana na ideji Sporazuma Cvetković-Maček iz 1936. godine, a koja je sada sasvim otvoreno prisutna na sceni u političkom životu Bosne i Hercegovine.
Političke prilike u savremenoj Europi ne ostavljaju prostora za djelovanje retrogradnih snaga poraženih u prošlosti, a koje sada na tlu BiH neskriveno propagiraju šovinizam i nacionalni ekskluzivitet. Svako insistiranje na zadržavanju statusa quo u društvu čija je etnička struktura promijenjena genocidom i raseljavanjem, zatim negiranje postojanja bosanskog jezika i tretiranje bosanskohercegovačke države kao vještačke tvorevine nametnute voljom velikih sila su faktori koji ozbiljno narušavaju mir i stabilnost u regiji te prijete urušavanju svega do sada postignutog na unutarnjoj stabilizaciji društva.
Izuzetno je važno da ovakvim snagama destruiranja i relativiziranja državnosti BiH oponira probosanski blok političkih stranaka, a PL BiH kao udruženje građana nastalo na njegovanju tradicije odbrambenooslobodilačkog rata će se svim legalnim sredstvima i kroz postojeće institucije sistema suprotstaviti svim pritiscima i ucjenama usmjerenim na podrivanje državno-pravnog poretka.
Upravo zbog ovakve stvorene političke klime permanentno generirane neizvjesnosti za sudbinu domovine, SUB PL BiH mora putem svih progresivnih političkih subjekata insistirati da međunarodna zajednica u BiH nametne Zakon o sprječavanju negiranja zločina genocida kojim će se iz političkog života legalnim putem eliminisati stranke, udruženja i pojedinci koji negiraju da se na tlu BiH, uprkos brojnim presudama haškog Suda pravde, uopšte desio genocid.
Ističem da isključivo razvijanjem i njegovanjem osjećaja patriotizma mladih naraštaja prema našoj državi Bosni i Hercegovini, možemo osigurati političku stabilnost kao osnovni preduslov socioekonomskog razvoja i progresa. Patriotska liga će u svakom trenutku odlučno stati u odbranu naših branitelja, organizatora otpora agresiji na BiH i zaštitu građana naše države, zaključio je svoje obraćanje prof. dr. Salih Kulenović, predsjednik Patriotske lige Bosne i Hercegovine.
U sklopu protokola zvanične delegacije na mezarju u Memorijalnom Centru Kovači položile su cvijeće šehidima i rahmetli Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku R BiH.