Rad Vlade SBK i Skupštine SBK za mandatni period 2010-2014. godina – CCI
VLADA SBK/KSB
MANDATNI IZVJEŠTAJ 2010-2014
POSTIZBORNI PROBLEMI SA KONSTITUISANJEM VLASTI U SBK, UKAZALI SU NA OVISNOST O ODLUKAMA STRANAČKIH CENTRALA I NESPOSOBNOST LOKALNIH POLITIČARA DA SAMI RJEŠAVAJU KONFLIKTNE SITUACIJE. Problemi oko formiranja vlasti potpuno su ogolili cinjenicu da funkcionisanje kantonalnih vlasti i rjesenje problema koje građani ovog kantona imaju ne lezi u rukama predstavnika koje su, neposredno, birali u svoje kantonalne institucije vec u centralama politickih stranaka, daleko izvan Kantona. Vlast u ovom kantonu formirana je tek nakon sto je stisana postizborna „bura“ na visim razinama i kada su centrale politickih stranaka dale signal kantonalnim zvanicnicima da se moze pristupiti formiranju vlasti u SBK/KSB. A u citavu pricu se morao ukljuciti i Visoki predstavnik, na ciju je preporuku razrijesena vlada koja nije imala podrsku Kluba hrvatskog naroda, te popunjeno rukovodstvo Skupstine. Nakon posljednjih opcih izbora 2010. godine bilo je potrebno preko 8 mjeseci da se formira zakonodavna vlast i 13 mjeseci da Srednjobosanski kanton dobije izvrsnu vlast.
VLADA SBK, GENERALNO JE IMALA ISPODPROSJEČAN NIVO AKTIVNOSTI I OSTVARILA SKROMNE REZULTATE. U prosjeku, Vlada SBK imala je po dvije redovne i jednu vanrednu sjednicu mjesecno. Ukupno je na sjednicama provela nesto preko 400 radnih sati (sto je vremenski ekvivalent 51 standardnog osmosatnog radnog dana), razmotreno je 4.655 mjera i realizovano svega 50 zakona za citav cetverogodisnji mandat.
ANALIZA REZULTATA OSTVARENIH TOKOM MANDATA, UKAZUJE NA ZNAČAJ BRZOG USPOSTAVLJANJA IZVRŠNE VLASTI, NAKON IZBORA. U toku mandatnog perioda 2010 – 2014. godine bila su operativan ukupno tri saziva Vlade SBK. Vlada u „tehnickom mandatu“ zadrzala se sve do 3.11.2011. (sa dvoipomjesecnom pauzom, od 10.05. do 26.07, kada je radila tzv. privremena vlada, razrijesena na preporuku OHR-a). Analiza rezultata ostvarenih tokom cijelog mandata, pokazala je da je Vlada u tehnickom mandatu, tokom ovog mandatnog perioda, postigla znatno losije rezultate od obje vlade imenovane od aktuelnog saziva Skupstine (i „privremene“ i one koja je imenovana 3.11.2011), „Opozvana“ Vlada imala je najodgovorniji pristup sistemskom uređenju pitanja iz kantonalne nadleznosti, odnosno najveci mjesecni nivo zakonodavnih aktivnosti, a aktuelni saziv (imenovan 3.11.2011) imao je najveci mjesecni prosjek ostalih kategorija.
IZOSTAO JE STRATEŠKI PRISTUP RJEŠAVANJU NAJOZBILJNIH PROBLEMA S KOJIM SE SUOČAVAJU GRAĐANI OVOG KANTONA. Ono sto je indikativno za ovaj saziv Vlade i uopste vlasti u ovom kantonu jeste cinjenica da se na dnevnom redu Vlade (kao ni Skupstine), od pocetka njihovog mandata, nije nasla niti jedna bitna strategija. Jos uvijek ovaj kanton nema Strategiju zaposljavanja, Strategiju razvoja i Strategiju razvoja poljoprivrede. To su dokumenti koji bi trebali da pokazu spremnost institucija vlasti da se sistemski bore sa problemom nezaposlenosti i koji predstavljaju polaznu tacku u dugom nizu neophodnih mjera i aktivnosti koje bi dovele do smanjenja nezaposlenosti.
VLADA JE TOKOM MANDATA IMALA IZUZETNO NIZAK NIVO ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, SA RAZLIČITIM PRISTUPOM OD STRANE MINISTARSTAVA I OBLASTIMA KOJE NISU UOPŠTE SISTEMSKI TRETIRANE. U toku cijelog mandata Vlada ovog kantona realizovala je ukupno 50 razlicitih zakona, sto je tek oko 12 zakona godisnje, u prosjeku. U ukupnom broju mjera razmatranih na Vladi zakoni zauzimaju tek nesto iznad 1%. Nizak nivo zakonodavnih aktivnosti pratio je visok udio zakona koji u stvari samo mijenjaju neko postojece zakonsko rijesenje. Od 50 zakona samo je 28 zakona novih, tzv. temeljnih, ostalo predstavljaju tek izmjene i dopune nekog drugog zakona. Zakonodavna aktivnost Vlade bila je najproduktivnija 2013. godine, kada je realizovano skoro 40% svih zakona u mandatu. Pregled utvrđenih zakona po predlagacima, odnosno obrađivacima, pokazuje da su, je u kompletnom mandatnom periodu 2010-2014, najveci broj zakona dostavili: Ministarstvo finansija, na celu sa ministrom Zdravkom Gavranovicem – 10, Ministarstvo pravosuđa i uprave, na celu sa Ministrom Zoranom Lukovicem – 9 predlozenih zakona i Ministarstvo prostornog uređenja, obnove i povratka, sa ministrom Nijazom Helezom – 8 zakona (ali je ovo ministarstvo imalo najveci broj temeljnih zakona – 6). Nasuprot tome, u nekim drugim oblastima (socijalna politika, kultura i sport) po pitanju zakona, za ove 4 godine, nije urađeno nista.
VLADA SBK/KSB, KAO I SKUPŠTINA, KONTINUIRANO KASNI SA DONOŠENJEM GODIŠNJIH PROGRAMA RADA, KRŠEĆI DOKUMENTE KOJI REGULIŠU NJENE OBAVEZE, I PRITOM IMA VRLO NISKU REALIZACIJU IONAKO SKROMNOG PLANA. U cjelokupnom mandatu aktuelnog ali prethodnog saziva Vlade SBK, ova institucija nije uspjela da blagovremeno donese vlastiti Program rada, s jedne strane krseci odredbe vlastitog Poslovnika o radu, a s druge, vremenom usvajanja, odnosno stepenom kasnjenja, potpuno obesmisljavajući ovaj proces. Aktuelni saziv je program za prvu godinu mandata donio uz čak 11 mjeseci kasnjenja, mjesec dana prije isteka njegova trajanja. Kasnjenja su nastavljena u svakoj narednoj godini a program za posljednju godinu mandata ponovo je donesen u vremenu koje potpuno obesmisljava njegovu ulogu godisnjeg plana – u 6. mjesecu, i to izborne godine. Pukim zbrajanjem vremena vidi se da je aktuelni saziv zbog kasnjenja bez programa radio skoro 2 godine (skoro 22 mjeseca), dok je prethodni saziv skoro 25 mjeseci bio bez programa rada. Dakle iako su donijeli programe za svaku godinu svog mandata oba saziva su provela oko 2 godine bez usvojenog programa koji bi izvrsavali. Slican odnos je Vlada imala i kod njegove realizacije. Ako zanemarimo 2011. godinu koja ekstremno odstupa po obimu planiranja, vidjecemo da vlada nije niti jednom realizovala 50% svojih godisnjih obaveza planiranih u Programu rada.
SVOJIM LOŠIM REZULTATIMA VLADA DIREKTNO UTIČE I NA LOŠE REZULTATE SKUPŠTINE. Posmatramo li odnos Vlade i Skupstine, nivo planiranih i realizovanih obaveza Vlade, te njihovu realizaciju u Skupstini, moze se uociti da je Skupstina (kao i njena radna tijela), sve mjere koje su dostavljene iz Vlade, usvojila uz siroku podrsku, (u cjelokupno mandatnom periodu samo jedan zakon dostavljeno od Vlade nije dobio podrsku Skupstine). Istina, da niskom dinamikom rada (rijetkim zasjedanjima) Skupstina nepotrebno usporava zakonodavne i druge legislativne procese. Međutim, niskim nivoom zakonodavnih aktivnosti i dominantnim bavljenjem dnevnooperativnim poslovima Vlada je pruzala alibi Skupstini za skroman rad. O tome svjedoci svaka rasprava o Informaciji o realizaciji Programa rada Skupstine u toku koje se stalno istice da su sve dostavljene mjere od strane Vlade realizovane na Skupstini i kako u Skupstini ne postoji niti jedna mjera koja ceka razmatranje.
ZA RAZLIKU OD PROGRAMA RADA, BUDŽETIRANJE JE BILO UGLAVNOM BLAGOVREMENO, ALI BEZ UČEŠĆA JAVNOSTI I SA UPITNIM NAČINOM NJEGOVA IZVRŠAVANJA. Osim 2011. godine aktuelni saziv je svaki budzet donio na vrijeme, ali sa izuzetno ubrzanom procedurom tako da je ucesce javnosti, bilo često skoro nemoguce. Kompletna procedura je bila po skracenom postupku ili je bila zavrsena za mjesec dana. Jos ozbiljnija stvar je zanemarivanje preporuka Ureda za reviziju institucija u FBiH, koji vec godinama upozorava na nuznu uspostavu efikasnog sistema internih kontrola, donosenjem i provođenjem propisanih akata u skladu sa Zakonom o budzetima u FBiH. Zbog nedostatka internih kontrola i nepostivanja Zakona o budzetima F BiH, vrlo cesto se desava da se rebalansom budzeta samo zakonski pokrivaju prekoracenja budzetskih stavki i/ili neodobrene preraspodjela unutar pojedinih budzetskih stavki. Ovakva situacija doprinosi smanjenju transparentnosti trosenja javnih sredstava, i predstavlja odlicnu bazu za pojavu raznih oblika koruptivnog djelovanja.
I PORED SKROMNIH REZULTATA VLADA SBK U AKTUELNOM MANDATU, RADILA JE ZA NIJANSU ODGOVORNIJE I PRODUKTIVNIJE OD PREDHODNOG SAZIVA. Skromni rezultati koje je Vlada SBK ostvarila u ovom mandatu nesto su iznad nivoa onih njegovog prethodnika. Aktuelni saziv Vlade odrzao je vise sjednica, razmatrao i realizovao vise mjera i zakona, bio odgovorniji prema programu rada i budzetiranju te kljucnim problemima građana. Međutim ta poboljsanja nisu niti blizu potrebnog nivoa aktivnosti koje su nuzne u ovom kantonu. I, u neku ruku, predstavljaju tek poređenje loseg sa gorim.
JAVNA POTROŠNJA I DALJE RASTE, BEZ OBZIRA NA OBEĆANJA O ŠTEDNJI. Strukturalno gledano, tokom cijelog mandatnog perioda najveci udio u budzetu imaju plate i naknade zaposlenih koje zauzimaju oko 70% ukupne planirane budzetske potrosnje i nominalno gledano porasle su za skoro 10 miliona KM u odnosu na budzet iz 2011. godine, a za preko milion KM u odnosu na proslu godinu. Također, u odnosu na budzet sa pocetka mandata a pogotovo na budzet prethodne godine, povecani su i materijalni troskovi. Ova planirana povecanja cine nevjerodostojnim prosle godine usvojene mjere stednje, kao i usvojene mjere za zaustavljanje deficita u proracunu Kantona.
TRANSPARENTNOST RADA VLADE JE NA PRIHVATLJIVOM NIVOU, ALI SU NUŽNA DALJNJA POBOLJŠANJA. Transparentnost rada Vlade SBK je tokom mandatnog perioda uglavnom bila na prihvatljivom nivou sa izrazenom potrebom dodatnog poboljsanja stanja u sferi informaciono- elektronskog komuniciranja sa javnoscu.
REZULTATI RADA VLASTI BEZ BITNOG UTICAJA NA POVEĆANJE KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA. Iako postoje izvjesni pozitivni pomaci u radu kantonalnih institucija u Srednjobosanskom kantonu, zbog cinjenice da se vlast bavila uglavnom dnevno operativnim poslovima i uređenjem vlastitih odnosa, te da je intenzitet rada bio na nedovoljnom nivou, pozitivni efekti rada vlasti jos uvjek se ne primjecuju u ovom kantonu. Naprotiv, broj novih radnih mjesta sporo raste, periodicno se usljed sezonskih poslova pojavi porast ali je to obicno kratkog vijeka. Broj nezaposlenih u kontinuiranom je porastu jos od 2008. godine. Investicije u Srednjobosanskom kantonu su u padu, a najdrasticniji pad biljeze investicije iz javnih budzeta. Broj uposlenih u javnom sektoru je nesrazmjeran velicini Kantona i njegovoj ekonomskoj moci. Budzetski prihodi opadaju. Korisnika socijalne pomoci i javnih kuhinja je sve vise. Prosjecna plata uposlenih u SBK/KSB je među najnizim u Federaciji itd. Sve su to pokazatelji da je kvalitet zivota građana u ovom kantonu iz dana u dan sve losiji. Na sve to vlast odgovorava, rastom broja uposlenih u javnom sektoru, rastom budzetskog deficita, novim kreditnim zaduzenjima, izbjegavanjem internih kontrola trosenja javnog novca, smanjivanjem kapitalnih investicija itd. Navedeno nedvosmisleno upucuje da aktuelna vlast nije dovoljno ozbiljno pristupala ulozi koja joj je povjerena, te da je nedovoljno bila posvecena sistemskom uređenju pitanja iz oblasti zaposljavanja, zdravstva, socijalne politike itd.
OPŠTE STANJE U DRUŠTVU S JEDNE I NJIHOVI LOŠI REZULTATI S DRUGE STRANE, NALAŽU POTREBU SMANJIVANJA PRIVILEGIJA KOJE UŽIVAJU DUŽNOSNICI NA VLASTI. Vlada SBK/KSB ima 9 clanova, koji imaju status zaposlenih u Vladi i primaju punu platu po ovom osnovu, koja nakon povecanja izvrsenog u toku mandata, iznosi između 2.600 i 3.600 KM. Pri tome clanovi Vlade imaju pravo na isplatu plate godinu dana nakon isteka mandata, sto je ionako neprihvatljivo ali je politickim tumbanjem na pocetku mandata dovedeno do potpunog apsurda. Smjenom tek imenovane vlade, pojedini ministri su za 2,5 mjeseci rada stekli pravo na takozvani „bijeli hljeb“ (primanja plate godinu dana nakon prestanaka mandata).
SKUPŠTINA SBK/KSB
MANDATNI IZVJEŠTAJ 2010-2014
OVISNOST O ODLUKAMA STRANAČKIH CENTRALA
Problemi oko formiranja vlasti potpuno su ogolili cinjenicu da funkcionisanje kantonalnih vlasti i rjesenje problema koje građani ovog kantona imaju ne lezi u rukama predstavnika koje su, neposredno, birali u svoje kantonalne institucije vec u centralama politickih stranaka, daleko izvan Kantona. Vlast u ovom kantonu formirana je tek nakon sto je stisana bura na visim razinama i kada su centrale politickih stranaka dale signal kantonalnim zvanicnicima da se moze pristupiti formiranju vlasti u SBK/KSB.
SKUPŠTINA SBK, KONTINUIRANO JE IMALA NIZAK NIVO AKTIVNOSTI I OSTVARILA SKROMNE REZULTATE
Tokom cjelokupnog mandatnog perioda Skupstina SBK/KSB je imala u prosjeku manje od jedne sjednice mjesecno (46 sjednica), pri cemu je realizovala ukupno svega 220 mjera. Vrlo je nizak broj realizovanih zakona, a nekim segmentima rada nije su opste pridavala adekvatna paznja, kao sto su programiranje rada, strateski pristup problemima itd. Dinamika rada je bila izrazito neravnomjerna ponekad sa visemjesecnim pauzama. Sto je u konacnici rezultiralo da je u toku mandata preskoceno cak 10 mjeseci u kojima nije bilo skupstinskog zasjedanja. Ovaj problem bio je najizrazniji u posljednjoj godini mandata (2014), u kojoj Skupstina nije zasjedala cak 4 mjeseca, od 8 koliko ulazi u period koji pokriva ovaj izvjestaj.
IZOSTAO STRATEŠKI PRISTUP
Ono sto je indikativno za ovaj saziv Skupstine i uopste vlasti u ovom kantonu jeste cinjenica da se na dnevnom redu pred poslanicima, od pocetka njihovog mandata, nije nasla niti jedna strategija. Jos uvijek ovaj kanton nema Strategiju zaposljavanja, Strategiju razvoja i Strategiju razvoja poljoprivrede. To su dokumenti koji bi trebali da pokazu spremnost institucija vlasti da se sistemski bori sa problemom nezaposlenosti i predstavljaju polaznu tacku u dugom nizu neophodnih mjera i aktivnosti koje bi dovele do smanjenja nezaposlenosti. Ovom pitanju aktuelni saziv Skupstine priblizio se malo tek prosle godine, kada je odrzano nekoliko tematskih sjednica (o stanju u privredi, obrazovanju te poljoprivredi, vodoprivredi i sumarstvu u Kantonu). Ove tematske sjednice su bile potrebne i korisne, rezultirale su kvalitetnim zakljuccima koji mogu biti dobra osnova za nastavak aktivnosti na uređenju ovih oblasti, te mogu biti model za identican (tematski) pristup drugim pitanjima koja su od iste ili vece vaznosti kao sto su socijalna problematika, korupcija itd.
IZUZETNO NIZAK NIVO ZAKNODAVNIH AKTIVNOSTI
U toku cijelog mandata Skupstina ovog kantona je okoncala proceduru za svega 45 zakonskih rjesenja, sto u prosjeku znaci da je finalizirala manje od jednog zakona mjesecno. Da stvar bude gora od ovih 45 zakona preko 40% predstavljaju tek izmjene i dopune nekog vec postojeceg zakonskog rjesenja (19 zakona).
SKUPŠTINA KONTINUIRANO KASNI SA DONOŠENJEM GODIŠNJIH PROGRAMA RADA, KRŠEĆI DOKUMENTE KOJI REGULIŠU NJENE OBAVEZE, I PRITOM IMA NEPRIHVATLJIVO NISKU REALIZACIJU IONAKO KRAJNJE SKROMNOG PLANA
U cjelokupnom mandatu aktuelnog ali prethodnog saziva Skupstine SBK, ova institucija nije uspjela da blagovremeno donese vlastiti Program rada krseci na taj nacin odredbe i vlastitog Poslovnika o radu. U prosjeku je Program donosen sa oko tri mjeseca kasnjenja, a vrhunac neodgovornosti je ovogodisnje usvajanje godisnjeg programa rada – 09.06. Osim kasnjenja Skupstina je kontinuirano smanjivala kako obim ukupnih planiranih mjera, tako i broj planiranih zakona Redovno je kasnjenje bilo praceno niskom stopom realizacije programskih obaveza, koja je samo u prosloj godini presla prag od 30%, za ukupno planirane mjere. Realizacija zakona iz programa rada jos je losija – u cjelokupnom mandatu aktuelni saziv je realizovao ukupno svega 25 zakona planirana nekim od programa rada, a samo je u prvoj godini njegovog cetverogodisnjeg mandata bilo planirano usvajanje 36 zakona.
ZA RAZLIKU OD PROGRAMA RADA, BUDŽETIRANJE JE BILO UGLAVNOM BLAGOVREMENO, ALI BEZ UČEŠĆA JAVNOSTI I SA UPITNIM NAČINOM NJEGOVA IZVRŠAVANJA.
Osim 2011. godine aktuelni saziv je svaki budzet donio na vrijeme, ali sa izuzetno ubrzanom procedurom tako da je ucesce javnosti, bilo cesto skoro nemoguce. Kompletna procedura je bila po skracenom postupku ili je bila zavrsena za mjesec dana. Jos ozbiljnija stvar je zanemarivanje preporuka Ured za reviziju institucija u FBiH, koji vec godinama upozorava i na nuznu uspostavu efikasnog sistema internih kontrola donosenjem i provođenjem propisanih akata u skladu sa Zakonom o budzetima u FBiH. Zbog nedostatka internih kontrola i nepostivanja Zakona o budzetima F BiH, vrlo cesto se desava da se rebalansom budzeta samo zakonski pokrivaju prekoracenja budzetskih stavki i/ili neodobrene preraspodjela unutar pojedinih budzetskih stavki. Ovakva situacija doprinosi smanjenju transparentnosti trosenja javnih sredstava, i predstavlja odlicnu bazu za pojavu raznih oblika koruptivnog djelovanja.
PORED SKROMNIH REZULTATA AKTUELNI SAZIV SKUPŠTINE RADIO JE ODGOVORNIJE I PRODUKTIVNIJE OD PREDHODNOG SAZIVA
Iako su rezultati koje je aktuelni saziv Skupstine imao u ovom mandatu skromni, oni su ipak bolji od rezultata prethodnog saziva. Aktuelni saziv Skupstine odrzao je vise sjednica, razmatrao i realizovao vise mjera i zakona, bio odgovorniji prema programu rada i budzetiranju te kljucnim problemima građana. Uz napomenu, da se, ipak, u osnovi, radi tek o poređenju loseg s gorim.
SAM TOK SJEDNICA ZADRŽAO JE ISTE KARAKTERISTIKA KAO I PRIDHODNIH GODINA
Nakon sto su prevaziđeni pocetni nesporazumi oko formiranja vlasti, rada Skupstine je bio vrlo korektan. Nije bilo krsenja Poslovnika. Broj diskusija je bio umjeren, a mjere su usvajane uglavnom jednoglasno ili uz dominantnu parlamentarnu vecinu i visok stupanj unutarskupstinskog uvazavanja. Tako je u cjelokupnom mandatu odbijeno svega 16 mjera, cak su odluke o odbacivanju pojedinih mjera donosene uz visok stupanj usaglasenosti.
SKUPO PLAĆENI NERAD
Iako su postignuti rezultati, u sustini izuzetno losi, u toku ovog mandatnog perioda doslo je do povecanja zastupnickih primanja a povecao se i broj poslanika koji su profesionalizovali svoj mandat. Ako stavimo u korelaciju primanja i aktivnosti vidjecemo da su poslanici aktuelnog saziva Skupstine SBK, u toku cijelog mandatnog perioda na sjednicama Skupstine proveli vremenski ekvivalent tek 27 osmosatnih radnih dana (i to ukljucujuci i pauze i razna usaglasavanja). Ili manje od 5 sati mjesecno u prosjeku! I pri tome, skoro dvije trecine njih su profesionalizovali svoj status u Skupstini, odnosno u njoj imaju status zaposlenih i redovna mjesecna primanja u prosjeku oko 2.260 KM, a godisnje se za ovu instituciju iz Budzeta ovog kantona izdvaja preko milion KM.
JAVNA POTROŠNJA I DALJE RASTE, BEZ OBZIRA NA OBEĆANJA O ŠTEDNJI
Strukturalno gledano, tokom cijelog mandatnog perioda najveci udio u budzetu imaju plate i naknade zaposlenih koje zauzimaju oko 70% ukupne planirane budzetske potrosnje i nominalno gledano porasle su za skoro 10 miliona KM u odnosu na budzet iz 2011. godine (sa pocetka mandata), preko milion KM u odnosu na proslu godinu. Također, u odnosu na budzet sa pocetka mandata a pogotovo na budzet prethodne godine, povecani su i materijalni troskovi. Ova planirana povecanja cine nevjerodostojnim prosle godine usvojene mjere stednje, kao i usvojene mjere za zaustavljanje deficita u proracunu Kantona.
TRANSPARENTNOST RADA SKUPŠTINE JE NA PRIHVATLJIVOM NIVOU, ALI SU NUŽNA DALJNJA
POBOLJŠANJA
Transparentnost rada Skupstine SBK je tokom mandatnog perioda uglavnom bila na prihvatljivom nivou sa izrazenom potrebom dodatnog poboljsanja stanja u sferi informaciono-elektronskog komuniciranja sa javnoscu. Skupstina SBK je, naime, između ostalog, jedna od rijetkih institucija vlasti u BiH koja nema svoju web stranicu.
ZASTUPNIČKE AKTIVNOSTI ALI I DIJELOVANJA PUTEM STRANAČKIH KLUBOVA IMALE SU POZITIVAN TREND TOKOM MANDATANOG PERIODA
Posmatrajuci sjednice Skupstine pojedinacno tokom ovog mandatnog perioda primjetan je rast poslanickog aktivizma. Na prvom mjestu treba istaknuti povecanje amandmanskog djelovanja na razna zakonska rjesenja ali i poslanickog djelovanja u drugim sferama. U toku cijelog mandata poslanici su ponudili 195 amandmana, a kako je mandat odmicao rastao je broj pitanja i inicijativa, kojih je do kraja avgusta 2014. godine bilo zajedno 377 (277 pitanje i 100 inicijativa). Osim navedenog poslanici su 1429 puta uzeli ucesce u raspravama o razlicitim mjerama. Međutim, na kraju mandata i dalje je visok udio onih koji ne koriste ove oblike zastupnickoga djelovanja. Cak 30% poslanika nije podnijelo niti jedan amandman, 13% poslanika nije koristilo instituciju poslanickog pitanja ili inicijative, 3% poslanika nije se ukljucivalo u rasprave o mjerama niti na jedan nacin.
REZULTATI RADA VLASTI BEZ BITNOG UTICAJA NA POVEĆANJE KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA.
Iako postoje izvjesni pozitivni pomaci u radu kantonalnih institucija u Srednjobosanskom kantonu, zbog cinjenice da se vlast bavila uglavnom dnevno operativnim poslovima i sistemskim uređenjem vlastitih odnosa te da je intenzitet rada bio na nedovoljnom nivou, pozitivni efekti rada vlasti jos uvjek se ne primjecuju u ovom kantonu. Naprotiv, broj novih radnih mjesta sporo raste, periodicno se usljed sezonskih poslova pojavi porast ali je to obicno kratkog vijeka. Broj nezaposlenih jos uvjek nije smanjen na nivo iz 2011. godine i u kontinuiranom je porastu jos od 2008. godine. Investicije u Srednjobosanskom kantonu također su u padu, a najdrasticniji pad biljeze investicije iz javnih budzeta. Broj uposlenih u javnom sektoru je ogroman. Budzetski prihodi opadaju. Korisnika socijalne pomoci i javnih kuhinja je sve vise. Prosjecna plata uposlenih u SBK/KSB je među najnizim u Federaciji itd. Sve su to pokazatelji da je kvalitet zivota građana u ovom kantonu iz dana u dan sve manji. Na sve to Sve to vlast odgovorava, rastom broja uposlenih u javnom sektoru, rastom budzetskog deficita, novim kreditnim zaduzenjima, izbjegavanjem internih kontrola trosenja javnog novca, smanjivanjem kapitalnih investicija itd. Navedeno nedvosmisleno upucuje da aktuelna vlast nije dovoljno ozbiljno pristupala ulozi koja joj je povjerena, te da je nedovoljno bila posvecena sistemskom uređenju pitanja iz oblasti zaposljavanja, zdravstva, socijalne politike itd.
https://bug.ba/skupstina2014.pdf
(Mersad Avdić/CCI)