Prijedlog ekonomskih mjera za brži razvoj bugojanske privrede II – dio
Dr. ekonomskih nauka Ismet Velagić
Bugojno postaje vrlo atraktivna sredina prema za potencijalne domaće i strane investotore. Mladi priželjkuju kvalitetnije mjesto u društvu. Za Bug.ba o ovoj temi, šansama i mogućnostima za brži razvoj Bugojna, u II dijelu razgovaramo sa dr. ekonomskih nauka Ismetom Velagićem.
Poštovani dr. Velagić u prvom dijelu pojasnili ste osnovne uvjete i obilježja aktuelne bugojanske privrede. Koje mjere i aktivnosti predlažete da u doglednoj bliskoj budućnosti se osjeti kvalitetniji brži razvoj Bugojna i njegove privrede?
-Pored određenog broja problema u bugojanskoj privredi (nezaposlenost, loša privatizacija) Bugojno u narednom periodu postaće mjesto boljeg poslovanja i ugodnijeg života. Svoj ekonomski razvoj treba da uzmu, u svoje ruke, svi građani koji žive u ovom gradu, da aktivno učestvuju u privrednom i društvenom životu, i da se svi na neki način bavimo ekonomijom. Kada kažemo „svi“ onda mislimo na: javni, privatni, i nevladin sektor. Na takav način se pruža prilika svim grupama da iznesu svoj stav i interes, da se upoznamo sa njihovim problemima, i u jednom pozitivnom (radnom) okruženju te iste probleme riješavamo. Ovdje bi posebno istakli privatni sektor: uspješne kompanije, strane kompanije u gradu, zanatlije, poljoprivrednike i njihova udruženja.
Koje predlažete načine za brži i efikasniji učinak?
-Postoji više načina da se Bugojno prema svojoj ekonomiji odnosi aktivno, a jedan je da planira svoj budući razvoj, i da se u plan uključe svi građani i navedni sektori. U tom pravcu donešena je (dat je prijedlog) Strategije razvoja općine/opštine Bugojno 2011-2020, u okviru koje postoje sektorske strategije koje je potrebno realizirati u narednom periodu. Ovom prilikom navodimo najinteresantnije: Strategija razvoja malih i srednji preduzeća, Strategija razvoja poljoprivrede, Strategija razvoja turizma, Strategija za mlade, koju posebno ističemo.
Zašto je bitno da postoje strategije i planovi u svim sektorima i da učestvuju svi u donošenju takvih programa?
-Kod prijava projekata pred međunarodnim ili domaćim fondovima, izuzetno je važno postojanje strategija, i predstavlja jedan od preduslova za relizaciju i finansiranje projekata u: poljoprivrednoj proizvodnji, uspostavljanju industrijskih zona, razvoju turizma, osnivanju malih i srednjih preduzeća, poboljšanju komunalne infrastrukture, zaštiti životne i radne sredine. Ovom prilikom bih istakao da se pokrene incijativa da Općina/Opština Bugojno postane Grad Bugojno, kao što su u posljednje vrijeme postali gradovi: Trebinje, Livno, Doboj, Bijeljina. Jedan od razloga je da su projekti gradova prihvatljiviji i lakše se dolazi do finansijskih sredstava domaćih i međunarodnih fondova za razvoj.
Bugojanska općina raspolaže resursima da može realizovati projekte u svim sektorima, ovom prilikom navodimo određene oblasti na koje se treba fokusirati u narednom periodu:
Ruralni razvoj: Potrebno je stimulisati stanovništvo da ostaju na selima i da se bave poljoprivredom; Planirati razvoj komunalne infrastrukture, i infrastrukture vezane za poljoprivrednu proizvodnju (sistem navodnjavanja i isušivanja); Organizovati kancelariju kao svjetodavnu ustanovu za poljoprivrednike; Uvođenje plasteničke proizvodnje na selo; Organizovati proizvodnju mesa za izvoz.
Infrastrukturni problemi grada: Ovdje bih istakli dva projekta, koja nismo naveli u prvom dijelu intervjua, a to su: riješiti gradsko grijanje osnivanjem kompanije, toplane kao javnog poduzeća; i izgraditi stazu za bicikliste i šetače.
Javni prevoz: Potrebno je osnovati javno preduzeće koje izdaje koncesije na linije. Preduzeće postavlja pravila za korištenje koncesije, povoljnije cijene, kvalitet vozila, i broj linija. Na takav način pokrili bi sva ruralna područja sa odgovarajućim brojem linija.
Vi ste prepoznatljivi kao stručnjak za koncesione aktivnosti i procedure, kako to vidite za bugojanske prilike?
-Ističemo značaj koncesija i koncesione naknade kao izdašnog prihoda budžeta. Potrebno je urediti ovu oblast, na taj način da se formira Registar izdatih koncesija na području Bugojna, period korištenja koncesije, utvrditi i izračunati koncesionu naknadu koja pripada našem budžetu. Mnoga prirodna bogatstva, javna dobra lokalne zajednice, mogu da se koriste putem koncesija, odnosno, ugovorima kojima ista pod određenim uslovima i na određeno vrijeme (30+20) prepušta domaćoj ili stranoj kompaniji eksploataciju prirodnih bogatstava, izgradnju infrastrukturnih objekata, i pružanje usluga. Istraživanja pokazuju da lokalna zajednica ne može efikasno koristiti prirodna dobra, vršiti pojedine usluge, javlja se potreba za njihovim ustupanjem za eksploataciju fizičkim i pravnim licima. Daljnja istraživanja su pokazala da postoji relacija koncesija i direktnih stranih investicija (DSU). Privredni razvoj, Bugojna, u velikoj mjeri zavisi od DSU, a koncesije su jedan od načina investiranja i privlačenja stranog kapitala.
Sve je aktuelnije pitanje razvoja turizma kao poslovne šanse za brži razvoj. Kako to vidite konkretno za Bugojno kao lokalnu zajednicu?
-Upravo tako, razvoju turizma za Bugojno sa okolinom treba dati prioritet u razvoju turizma i realizaciji projekata u tom sektoru (vratiti hotel Kalin u prvobitnu namjenu). Sadašnji kapaciteti nisu dovoljni da zadovolje potrebe velikih turoperatora. U narednom periodu očekujemo rast direktnih stranih ulaganja u ovu oblast, s tim da općinske službe zajedno sa vodećim turističkim agencijama treba da naprave sljedeće: Plan razvoja turizma Bugojna sa prijedlogom razvoja lokacija pogodnih za turizam. Ovom prilikom ističemo lokacije: Kalin, Rostovo, Humska gradina sa mogućnošću razvoja zimskog i seoskog turizma, s ponudom zdrave hrane i ljekobilja. Obnoviti srušene objekte, obnoviti lov u Koprivnici (trofejni lov), i iskoristiti dane Ajveatovice u turističke svrhe.
Kako privući investitore?
-Da bi razvili naprijed navedene sektore potrebno je da radimo na privlačenju investitora. Prvo, potrebno je napraviti detaljnu analizu svih resursa, prirodnih i ljudskih, i kvalitetno prezentirati potencijalnim investitorima. Naš najveći problem jeste nedostatak dobro pripremljenih investicijskih projekata. Ukoliko ne budemo angažovani na pripremi projekata, doći ćemo u situaciju da nemamo šta ponuditi investitorima. Opravdanje tražimo u tome da nemamo finansijskih sredstava. Istraživanja pokazuju da postoji zainteresiranost stranih investitora za ulaganje u oblasti ekonomije, obrazovanja, i kulture grada Bugojna i njegove šire regije. Bugojno i njen (nadolazeći) kadar treba obezbijediti uslove, povoljnu investicionu klimu, i projekte koji će se realizirati na vrijeme i do kraja. Bugojno, u dosadašnjem periodu, nije dovoljno radilo na privlačenju stranih investicija. Ne postoji plan, niti osmišljena strategija za privlačenje istih. Općina nije imala „tim ljudi“ koji bi radili na pronalaženju domaćih i stranih investitora. Predlažemo novom/starom načelniku, Općinskom vijeću da organizuju službu (može to biti kancelarija lokalnog razvoja) koja bi radila na privlačenju stranih investitora.
Primjeri!
-U novije vrijeme imamo vrlo kvalitetne primjere efikasnosti lokalne zajednice na tom polju. U brzom razvoju i investiranju pokazale su se lokalne zajednice: Tešanj, Kakanj, Visoko. To su lokalne zajednice koje su privukle nove investicije boljim uslovima za investitore od drugih u BiH. To se osjeti na njihovim budžetima ali i zadovoljstvu građana. Načelnik treba da zajedno sa svojim saradnicima i članovima OV posjeti takve općine u kojima, kako kažu, privrednici i administracija igraju u istom timu, te ostvariti dugoročnu saradnju. Zatim ostvariti kontakte sa gradovima iz inostranstva, i državama čije kompanije su zainteresovane da investiraju u naš grad.
Zašto su značajna direktna strana ulaganja (DSU)?
-Analize su pokazale da je to najznačajnije sredstvo kojima lokalna ekonomija može ostvariti: proizvodnju, znanje, zaposlenost, infrastrukturu, smanjenje siromaštva. Zbog toga, Bugojno je zaintersovano za priliv stranog kapitala, koji pored kapitala donosi: nove tehnologije, marketing, menadžerska znanja, i pristup novim tržištima. Bugojno ima potencijal da se prilagodi kretanju stranih investicija, ali u tom pravcu treba poboljšati: ukupni investicioni ambijent, smanjiti administrativne troškove, obrazovati kadrove u srednjim školama u skladu sa zahtjevima tržišta rada, otvoriti informatičku kompaniju, osposobljavati stanovništvo da vodi vlastiti biznis. Izgraditi poslovni inkubator, koji predstavlja poslovno okruženje koje ima cilj da omogući rad malih preduzeća. Postoje uslovi da u Bugojnu, izgradimo jedan biznis inkubator. U dogovoru sa urbanistima treba odrediti najpovoljniju lokaciju. Važan preduslov za afirmaciju Bugojna kao atraktivnog ambijenta za ulaganje je parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Sam sporazum i realizacija reformi predstavlja pozitivan znak potencijalnim investitorima da ulažu u BiH, a time i u bugojansku privredu. Ističemo da je potrebno donijeti Strategiju podsticaja stranih ulaganja: usmjerenu u komparativne sektore, targetiranje stranih investitora, kao i definasanje promotivnih aktivnosti.
Znamo da prihodi općine i njenog budžeta nisu dovoljni za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata. Postoje više načina za obezbjeđenje sredstava za finansiranje značajnih projekata kao što je: zaduživanje kod banaka, korištenje IPA-fondova EU, javno-privatno partnerstvo, strana ulaganja, izdavanje koncesija. Nema potrebe da se zadužujemo, već treba koristiti sve navedene modele finansiranja projekata u Bugojnu koje namjeravamo realizirati, ističe u ovom dijelu predloženih mjera dr. ekonomskih nauka Ismet Velagić.
Ismet Velagić rođen je 1959. godine u Livnu. Osnovnu školu i Gimnaziju završio u Bugojnu. Ekonomski fakultet – smjer poslovna ekonomija, odsjek financije završio u Sarajevu. Odbranu magistarskog rada na temu „Optimalne metode evaluacije investicionih projekata u građevinarstvu“ odradio je 2004. godine, a odbranu doktorske disertacije na temu „Direktna strana ulaganja“ odbranio je 2010. godine, kada je postao doktor ekonomskih nauka.
Radio u građevinskom preduzeću „Gorica“ Bugojno, Sekreterijatu za privredu i financije općine Bugojno, Službi društvenog knjigovodstva, kasnije Zavod za platni promet FBiH, Ministarstvu financija FBiH-Finansijska policija, preduzeću UNIS-Bugojno, Vijeću Ministara BiH – Komisiji za koncesije BiH, kao stručni savjetnik za ekonomsko-finansijske poslove ( predlaže načine finansiranja projekata, izračunava koncesionu naknadu, obradu studija ekonomsko-finasijske opravdanosti projekata). U okviru ovog radnog mjesta, radi sam na izračunavanju profitabilnosti autoputa na „Koridoru 5C“ u Bosni i Hercegovini.
Od novembra 2005. godine radio na Fakultetu za poslovnu ekonomiju-Banja Luka odjeljenje Travnik, i od oktobra 2008. Sveučilištu/Univerzitet „VITEZ“ Travnik-Fakultet poslovne ekonomije. Objavio veći broj naučnih radova.