Pomoć istraživanju u Crkvinama
Svima je već poznato da je u Veseloj na lokalitetu Crkvina Smajić pronašao ostatke srednjovjekovne crkve, o svome trošku organizirao i proveo iskapanja, te ponudio svoju zemlju za izgradnju replike srednjovjekovne crkve.
Ukratko, pronađeni temelji su dimenzija 32×22 metra, radi se od crkvi trobrodnoga oblika s apsidom. Na zidnim ostacima je vidljiva i freska s istaknutim križem. Unutar zidina je pronađeno i 12 grobova sa skeletnim ostacima. Posebno je zanimljiva grobnica u kojoj su pronađeni skeletni ostaci muškarca i žene prekriveni plaštom koji je prožet zlatnim i srebrnim nitima. Također, u grobnicama su pronađeni i zlatni predmeti te novčići i prstenje na rukama dviju osoba. Pretpostavlja se da su u grobovima u crkvi skeleti visokoga plemstva toga vremena, o čemu će se dobiti potvrda kada se dobiju analize nađenih predmeta čiji su uzorci poslani u laboratorije u Zagreb i Londonu.
Istraživanja i iskapanja na ovome lokalitetu vršena su 1983. godine, ali bez bitnijih rezultata. Do otkrića zidina došao je gospodin Smajić 2014. godine, kada je vršio iskapanje oko vikendice i umjetnoga jezera u njezinoj blizini. Prva iskapanja su vođena pod stručnim nadzorom Zavičajnoga muzeja iz Travnika, a ove godine je gospodin Smajić potpisao ugovor s Franjevačkim muzejom iz Tomislavgrada i duvanjskim gvardijanom fra Antom Pranjićem, čiji će stručnjaci pod vodstvom mr. arheologije Ljube Oreča i Stipana Dilbera nadzirati rad na konzerviranju ostatak zidine i svim daljnjim radovima na ovomu objektu i lokalitetu.
Kada razgovaramo o povijesti i povijesnim događajima na ovome području, dotičemo se jedinoga pisanog traga, a to je dokument iz 1406. godine u kojem se navodi da je u toj crkvi održan kapitul bosanske franjevačke vikarije, te da ga je pohodio i sam bosanski kralj Stjepan Ostoja. Prema nekim, povijesnim izvorima, pretpostavlja se da je u ovoj crkvi boravila i posljednja bosanska kraljica Katarina, kada je bježala pred turskom najezdom iz svoga sjedišta kod Fojnice.
Kada skromnoga domaćina Smajića pitamo o planovima, ostajemo fascinirani onim što se želi uraditi. Smajić kaže da su stvari prilično jasne. Moraju se završiti iskopi i dati na analizu svi pronađeni predmeti. Zidine se moraju pod stručnim nadzorom konzervirati i zaštiti. U blizini pronađene crkve planira uraditi i muzej u kojem bi bila ispričana povijest crkve i lokaliteta, te izloženi svi pronađeni predmeti. Također, darovao je i zemlju za izgradnju replike srednjovjekovne crkve, a planira se i izgradnja postaja križnoga puta od crkve do kupreške visoravni, uz put koji je nekada povezivao Srednju Bosnu i Hercegovinu, odnosno Dalmaciju i Dubrovnik.
U jednome trenutku pitamo i za način financiranja i koliko sve ovo košta. Smajić odgovara da je sve do sada radio o svome trošku i da je sve dosta koštalo, ali da to nije presudno u ovome trenutku. Kaže i da su posebno skupe i zahtjevne analize uzoraka predmeta koje šalje u London, jer želi dobiti neovisan i nepristran sud o svemu. Ističe i da mu je svaki znak podrške i pomoći dobrodošao, posebno iz razloga što ga podrška i pomoć širokoga kruga ljudi osnažuje u njegovoj namjeri i u njegovim planovima.
Za sve oni koji žele sudjelovati u daljnjim istraživanjima i dati svoj doprinos u rasvjetljavanju jednoga dijela naše povijesti, otvoren je i račun u banci na koji dobročinitelji mogu uplatiti novčane priloge i tako postati sudionici ovoga projekta:
Husejn Smajić
Unicredit bank
Ulica kardinala Stepnica bb
88000 Mostar
SWIFT: UNCRBA22
IBAN: BA39 3384 0028 4890 5295
Tekući račun: 3384002548904956
(Tomislavcity)