Odžak kod Bugojna
Piše: Selma Rustempašić, profesor historije
Odžak kod Bugojna nalazi se u plodnoj Skopaljskoj dolini koja se proteže od Gornjeg Vakufa-Uskoplja preko Bugojna do Donjeg Vakufa. Skopaljska dolina je duga 27 kilometara, prosječne širine 4.5 kilometra. Negdje na pola puta od Bugojna ka Gornjem Vakufu na desnoj obali rijeke Vrbas nalazi se Odžak. On je bio rodno mjesto bosanskih vezira, alajbegova i drugih značajnih vojskovođa koji su ratovali širom Osmanskog carstva, a koji porijeklo vode od Rustem-paše i Ali-paše Skopljaka rodonačelnika Rustempašića i Sulejmanpašića. Danas je to obično, malo i prepušteno samo sebi selo u kojem samo porušena kula Sulejmanpašića i zapuštena kula Rustempašića svjedoče o nekadašnjoj slavnoj prošlosti ovog mjesta. Odžak je ime dobio po odžacima, jednospratnim zgradama građenim od kamena, ćerpića i drveta. Oni su uglavnom služili kao kuće za stanovanje i nalazili su se u neposrednoj blizini kula.
Kule su građene na više spratova, sa malo prostora za stanovanje pa su u svrhu stanovanja građene posebne zgrade – odžaci.
Kule i odžaci nalazili su se uglavnom u prostranom dvorištu opasanom debelim kamenim zidovima visokim oko tri metra, a širine do devedeset centimetara. Kameni zidovi su bili pokriveni šindrom.
U Odžaku su nekada bile tri kule, dvije kule Rustempašića i jedna Sulejmanpašića. Kule i odžaci Rustempašića bili su opasani debelim kamenim zidovima visokim oko tri metra, a širine do devedeset centimetara. Kameni zidovi su bili pokriveni šindrom.
Do danas je sačuvan samo mali dio zida do mjesta gdje se nekad nalazila glavna kapija. U zidu su bile dvije kapije, glavna i teretna kapija za potrebe vojske. Dvorište je bilo pokriveno kaldrmom.
Unutar ovih zidova nastao je prvobitni Odžak. Kasnije će širenjem porodica i usljed nedostatka prostora kuće nicati i van utvrđenja.
Negdje oko sto metara na jugo-istok od glavne kapije nalazio se ahar koji je građen kao utvrda opasana debelim zidom, a služio kao konačište za putnike namjernike.
Niže od ahara, na putu koji je vodio od Odžaka, preko sela Zanesovića do Gornjeg Vakufa i bio pokriven kaldrmom, nalazila se džamija.
Prema nekim podacima džamija je izgrađena prije 1756. godine i bila je opasana debelim zidovima visine i do dva metra. Dokaz da je džamija postojala i prije navedene godine je mezar koji je bio samo dvadesetak centimetara od džamije na kojem je bila upisana godina smrti ukopanog. A i današnja se nalazi na mjestu prvobitno sagrađene džamije.
Selma Rustempašić, profesor historije