„Kako mislite ‘zašto selam’? ‘Selam’ je ovdje 600 godina! Otkud ‘zdravo’?!“
Ko su i šta propagiraju selefije u BiH?
Od 11. septembra pa sve do spaljivanja jordanskog pilota, godinama smo izloženi informacijama o terorizmu, i to ne o bilo kakvom, nego o islamskom terorizmu. Kod prosječnog Amerikanca ili Evropljanina, koji kontakt sa islamom održava preko mainstream medija, nakon takvih informacija se javlja uglavnom jedna emocija – strah!
„Nažalost, taj strah je vrlo prisutan. On je dijelom opravdan, a dijelom je izmanipuliran i izfabrikovan iz prostog razloga što, nažalost, ekstremisti, militanti među muslimanima, nisu jedini kojima je stalo da se širi nepovjerenje i da se podiže zid nepovjerenja između muslimana i nemuslimana. Ne može se nikako potcijeniti usluga koju su napadači u Parizu učinili ekstremistima u Evropi, antimuslimanima u Evropi, učinivši ono što su učinili jer ne može se procijeniti marketinška vrijednost onoga što su oni uradili za islamofobe“, izjavio je za Source.ba portal dr. Ahmet Alibašić, docent na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Šta je sa bosanskim muslimanom? Treba li taj isti Amerikanac ili Evropljanin osjećati strah i kada je on u pitanju? Šta je i kakav je, zapravo, bosanski musliman?
„Kada govorimo o bosanskom muslimanu, to je prije svega za mene jedan čovjek koji pokušava da živi svoju vjeru, da bude vijerna svom vjerskom identitetu, onome što su ga učili u porodici i što je učio kroz mekteb i džamiju, ali isto tako je veoma pragmatičan kada je u pitanju način kako sve to može da ispolji“, objašnjava dr. Alibašić.
Ovdje govorimo o onom, kako ga nazivamo, tradicionalnom bosanskom muslimanu. Onog drugog, netradicionalnog, drugačijeg od onog što svrstavamo pod pojam „bosanski musliman“, danas i u BiH ističu kao nekog ko predstavlja opasnost za zajednicu. Koji to muslimani, pored bosanskog tradicionalnog, žive u našoj zemlji?
„Mi imamo prisustvo raznih selefijskih tumačenja u raznim izdanjima. To je vrlo heterogena pojava. Imamo prisustvo šiitskih učenja i praksi, a onda dolazimo do ovih sufijskih, džematskih grupacija, koje su nekada unutar glavnog toka, a nekad se ponašaju potpuno samostalno i onda što idemo dalje, postaje već pitanje govorimo li o muslimanima ili ne. Ta scena je prilično razuđena, međutim procentualno ogromna većina te scene je okupljena oko Islamske zajednice“, objašnjava on.
Kada pitate nekoga ko ne poznaje ovu tematiku dovoljno dobro, među kojima je i autor ove priče, koji pravci u islamu predstavljaju opasnost, ukazat će na selefije, ili, što je učestaliji termin, vehabije.
„Termin vehabija je uvreda koju su izmislili neprijatelji Muhammada Abdul Wahaba, čovjeka koji je bio reformator u Saudijskoj Arabiji i koji je imao cilj u svom životu da očisti Saudijsku Arabiju od turbeta, kaburova, mauzoleja, kipova kojima su se obraćali Saudijci, koji su se udaljili od izvornog islama. Neistomišljenici su poslije njegove smrti izmislili termin ‘vehabije’ da bi ljude plašili. Kao što su danas termini terorista, ekstremista, fundamelista. To su termini izmišljeni da bi se njima plašili ljudi. Tako da dođemo u situaciju kada nekome ne odgovara neko, mi kažemo da je vehabija, da bi na taj način uplašili ljude, udaljili ga od njega“, objašnjava hafiz Adnan Mrkonjić.
Definisanje historije termina „vehabija“ nije primarni cilj zbog kojeg smo razgovarali sa hafizom Adnanom Mrkonjićem. Upravo zbog ranije navedene percepcije selefija, očekivali smo demonstraciju suprostavljenih uvjerenja sa, ponovo ćemo ih tako nazvati, „tradicionalnim bosanskim muslimanima“. Međutim, prevarili smo se.
Selefije se zalažu za povratak izvornom islamu, onom kojeg je propagirao i praktikovao Poslanik Muhammed, a taj islam je upravo suprotno od one percepcije selefije koju prosječan građanin ima.
„Muhammed je svima nama uzor i nikada nije koristio silu. Nikada nikoga nije udario u svom životu. Musliman koji danas danas nekoga udari i poziva se na islam je lažov!“, tvrdi Mrkonjić.
Spomenut je povratak izvornom islamu, koji podrazumijeva i određene promjene u praktikovanju religije, te odbacivanje pojedinih elemenata koje su među muslimanima u BiH s vremenom postale općeprihvaćene. Hafiz Mrkonjić je izdvojio pojedine primjere.
Razgovor sa hafizom Mrkonjićem je zapravo trajao gotovo dva sata. Niti jednom u ta dva sata svjetonazori autora ove priče, koji se u određenoj mjeri razlikuju od hafizovih, nisu dovedeni u pitanje. O fizičkoj opasnosti nećemo ni govoriti. U definiciji radikalizma kao pojma se kaže, između ostalog, da je to djelovanje bez kompromisa. Ako ja, kao neko ko i pored ovakvih objašnjenja pri pomenu termina „selefija“ pred očima imam sliku Mevlida sa kalašnjikovom, a ne hafiza Mrkonjića sa teorijom da je nasilje protivno islamskim načelima, ko je tu radikal? Prosječan selefija ili ja?
Novinar: Nedim Pobrić
Snimatelji: Alen Alilović/Ermin Ljumić
Montažer: Ermin Ljumić
(source.ba)