Izgradnjom TE Bugojno i otvaranjem rudnika Kotezi posao bi dobilo 1000 radnika
Izgradnja termoelektrane Bugojno sa restrukturiranjem rudnika lignita Gračanica je projekat kojim se jača energetski sektor uz privlačenje stranih investicija, a koji će istovremeno osigurati otvaranje novih radnih mjesta, bolji standard stanovništva, povećanje prihoda fondova uključujući i pokretanje industrijske proizvodnje.
Projekat izgradnje TE Bugojno uradilo je Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona i kako kažu za eKapija.ba sada su u potrazi za investitorom. Iz ministarstva navode da se realizacijom ovog projekta obezbjeđuje dugoročno snabdijevanje električnom energijom potrošača, postiže se veća efikasnost i veći udjel kombinovane proizvodnje toplote i električne energije, povećanje sigurnosti snabdijevanja i prilagođavanje uslovima liberizovanog tržišta električne energije te toplifikacija gradova Bugojno, Gornji Vakuf/ Uskoplje i Donji Vakuf.
Ugljeni bazen Bugojno–Gornji Vakuf/Uskoplje nalazi se u dolini rijeke Vrbas, ravničarskog terena ograničenog okolnim brdima. Ovaj teren je dužine 28 km i širine od 1,4 km do 9 km. Povoljni dio ležišta za buduću eksploataciju uglja je ležište Kotezi sa dimenzijama cca 3.000 m X 2.000 m podijeljen na dva revira: Sjeverni i Južni revir.
Otvaranje površinskog kopa bez izgradnje TE Bugojno ne bi bilo opravdano iz razloga što sada ne postoje instalisani potrošači u njegovoj blizini.
Otvaranje površinskog kopa Kotezi opravdano je samo pod uslovom da se u njegovoj blizini, na području općine Bugojno ili Gornji Vakuf/Uskoplje, izgradi termoelektrana snage 350 MW ili 2×300 MW, gdje bi se proizvodila električna energija za potrebe EP BiH, EP HZHB ili izvozila u druge zemlje.
Koncept investicijskog projekta izgradnje TE Bugojno sa restrukturiranjem RU Gračanica podrazumijeva da se radi o integralnom projektu, koji obuhvaća dvije međusobno povezane tehničko ekonomske cjeline. Prva je restrukturiranje RU Gračanica, u formi otvaranja novog površinskog kopa Kotezi kapaciteta 2,1 mil.tona/god. (u prvoj fazi). Druga cjelina je izgradnja TE Bugojno 2×300 MW, namijenjena prioritetno za proizvodnju električne energije radi prodaje na tržištu i sa mogućnošću obezbjeđivanja toplinske energije za industrijske potrebe i potrebe toplifikacije gradova Gornjo-Vrbaske regije.
U prethodnom razdoblju na prostornom obuhvatu PK Kotezi izbušeno je 12 istražnih bušotina po relativno pravilnoj kvadratnoj mreži 750×750 m.
Da bi se rezerve uglja u prostoru obuhvata PK Kotezi mogle kategorisati kao A i B rezerve, neophodno je provesti geološka istraživanja i laboratorijska i druga ispitivanja. Ukupni troškovi istraživanja mogu iznositi preko dva miliona KM.
Na osnovu istražnih bušotina, izbušenih na prostoru PK Kotezi, površine cca 700 ha, pretpostavlja se da ima 130,3 miliona tona čistog uglja i 495,14 miliona m3 čvrste jalovine.
Eksploatacija uglja na PK Kotezi će se vršiti u dvije faze. Prva je otvaranje južnog revira površinskog kopa sa eksploatacijom uglja i odvozom jalovine na vanjsko odlagalište.
Druga faza je otvaranje sjevernog revira površinskog kopa sa eksploatacijom uglja i odvozom jalovine u eksploatacijski prostor površinskog kopa tj. u južni revir.
Za otvaranje PK Kotezi i njegovo osposobljavanje za proizvodnju od 2,1 mil. tona uglja godišnje potrebno je 4- 5 godina. To bi otvorilo i radna mjesta za preko 700 ljudi.
Instalisana snaga TE Bugojno I iznosi 350 MW. Dimenzije lokacije TE Bugojno su 250.000 m2 za ukupne potrebe TE Bugojno I i TE Bugojno II. Generator (sinhroni trofazni) je snage 350 MW. Godišnja proizvodnja bi bila 1.755 GWh, a izgradnjom ove termoelektrane zaposlilo bi se 300 radnika.
Znači da bi se realizacijom ove dvije investicije, izgradnom TE Bugojno i otvaranjem PK Kotezi otvorilo preko 1000 radnih mjesta, a u toku izgradnje biti će angažovano ukupno 8.000 osoblja (direktno 2.500, a indirektno 5.500). Dok je ukupna vrijednost investicije oko milijardu KM.
Koncesiona naknada za ugalj plaća se najmanje 3% prosječne prodajne cijene uglja u korist Budžeta SBK (60% općine – 40% kanton). Vlada SBK sa ZD RU Gračanica ima sklopljen ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju na lokalitetu Rosulje, a ZD RU Gračanica posjeduje odobrenje za istraživanje na lokalitetu PK Kotezi.
Koncesiona naknada za izgrađeni energetski objekat– TE Bugojno plaća će se po proizvedenoj količini električne energije.
Koncesije se dodjeljuju na period od 30 godina sa mogućnošću produženja još 20 godina.
Iz Ministarstva privrede SBK smatraju da bi povrat kapitala bio moguć već 15 godina od početka projekta, a od puštanja u rad 10 godina.
No i kada se pronađe investitor, za otvaranje PK potrebno je 4-5 godina, dok je za izgradnju TE Bugojno potrebno 5 godina.
(A. Šulović / ekapija.ba)