Intervju sa Slađanom Zrnić, članicom i predsjednicom Stručnog žirija 46. Teatarskog festivala FEDRA 2018
Slađana Zrnić je glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske u Banjoj Luci, ovogodišnja predsjednica stručnog žirija, ali i prijateljica našeg Festivala. Kažite nam neku generalnu ocjenu Festivala i njegovog značaja?
Da se malo prisjetimo, prvi put sam na Festivalu bila 2007. godine sa mladim ljudima iz Srbca. Radili smo „Ženske razgovore“. To je bilo jako značajno za te mlade ljude, ali i za mene. Ovim Festivalom sam bila motivisana da nastavim rad sa mladima, i već 7-8 godina radim u studiju Jazavac, te u Srbcu. Kasnije me je FEDRA pozvala da vodim radionice i budem članica žirija. Ovo mi je već četvrti put da učestvujem na vašem Festivalu. Što se tiče Festivala FEDRA, često u Banjoj Luci spominjem da je vaš Festival jedan od najbolje organizovanih festivala u cijeloj Bosni i Hercegovini, nevezano da li se radi o amaterskom ili profesionalnom festivalu. Mislim da stvarate odličnu publiku, što je jako bitno, mnogo radite sa djecom i omladinom, što je od posebnog značaja. Danas smo gledali dječiju predstavu u režiji Senade Milanović „Naša mašta može svašta“ i mislim da to pravi put i primjer kako se radi sa djecom, put koji nije pretenciozan, gdje djeca uče kroz igru šta je to pozorište. Što se tiče konkretno predstava na FEDRI, u takmičarskom programu, moram priznati da sam u posljednjih 7-8 godina gledala neke predstave koje i dan danas pamtim kao bolje predstave koje sam odgledala u Bosni i Hercegovini. Tako da vaš Festival, ne želeći da potcjenjujem amaterizam, uopšte ne smatram amaterskim. On je u organizaciji apsolutno profesionalan. Jako mi se dopada što selekciju zaista prođu najbolje predstave, što selektori hrabro dovedu određene predstave. Organizacijom ovog Festivala, vašem gradu činite dobro. Nema tu puno priče, izdvajanja, pretencioznosti, ljudi koji su u organizaciji Festivala, to zaista mogu da kažem, su moji prijatelji, na koje računam, ne samo u privatnom smislu, nego i u profesionalnom, estetskom i etičkom smislu, kada je u pitanju pozorište. Danas je u većim gradovima jako teško napraviti predstavu koja će zadovoljiti sve ukuse. Moramo da priznamo da su ukusi ljudi u većim gradovima jako problematični. Svi ovi silni rijaliti programi koje oni gledaju i koji se serviraju putem medija, muzike koja se sluša, zaista kvari ukus djece i mladih ljudi. U Narodnom pozorištu Republike Srpske kada napravimo predstavu sa svim fantastičnim elementima koje treba da ima jedna predstava, zbog svih stvari koje sam navela, teško je privući publiku koja ima razvijene estetske pozorišne standarde. Na neki način smo primorani da radimo komedije, ali i kad napravimo komediju koja ima estetiku kakva je potrebna za jednu predstavu, ni ona čak nema prolaz. Zato mislim da vi, kao pozorište FEDRA, činite dobro svom gradu i voljela bih da istrajete u tome.
Kakav je Vaš stav prema amaterizmu? Činjenica je da je amaterizam u BiH poprilično nerazvijen u odnosu na npr. Srbiju. Šta mislite u čemu je problem?
Upravo su to stvari koje sam već spomenula, estrada i rijaliti programi koji jako loše utiču na djecu i omladinu, tako da tu imamo taj momenat bitnosti amaterskog pozorišta, koje uvodi djecu i mlade ljude u čarobni svijet teatra. Na taj način im se pruža prilika da se upoznaju sa osnovnim vrijednostima teatra i umjetnosti uopšte. Jednostavno, ljudi na vodećim pozicijama, gradonačelnici, posebno manjih gradova moraju to da imaju na umu i da podržavaju amaterska pozorišta koliko god je to moguće.
(Fedra)