Husein Šljivo uspješni likovni umjetnik, slikar i pedagog
Husein Šljivo za dvadesetak godina aktivnog bavljenja likovnom umjetnošću svoju inspiraciju pronalazi u svakodnevnom životu, koristeći sve tehnike i tehnološka pomagala koja su mu pri ruci. Pored klasičnih likovnih tehnika koristi i fotoaparat i digitalnu tehnologiju (i digitalni print). Ovaj multimedijalni umjetnik sanja svoj likovni svijet otvorenih očiju kao Corto Maltežanin iz Prattove sage, jer nam i sam kroz medij stripa sanja bolji svijet ukazujući svojim kratkim uratkom „Prokletstvo rata“ na svu pogubnost i besmisao ratovanja. Ovaj umjetnik, vrlo istančanog osjećaja za istinu i pravdu, spreman uvijek ukazati na lažni sjaj tzv. zvijezda i zvijezdica“, na sve društvene devijantnosti, na lažni moral, dvostruke aršine, nepotizam, politički lopovluk i kriminal, kojem smo nažalost svjedoci svi mi, u svim zemljama regiona u tranziciji.
Da će likovna umjetnost biti njegovo životno i profesionalno opredjeljenje rođeni Prozorak s adresom u Bugojnu Husein Šljivo naslutio je, kaže, još u osnovnoj školi kada je crtež automobila, koji je uradio tehnikom tuš-pero, oduševio sve u školi.
Koliko izložbi si do sada imao?
-Do sada sam imao 11 samostalnih izložbi koje su održane u sljedećim gradovima: Prozor-Rama, Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Beograd, Sarajevo, Travnik, Mostar, Hrvatska Kostajnica sa sljedećim temama: „Moja prva putovanja“, „Legenda o Rami“, „Deset godina“, „Metamorfoza dvoličnosti“, „Copy/pase“, „“Sva(t)ko može biti zvijezda“, „Iskrini dueli“, „Sport kroz objektiv“, „Hronika ljudskih sudbina“, „Islamska arhitektura na području Prozora“, „IMT (imal mene tu)“, „Identitet“, „Fedraši na sceni“, „Ideeeš – samo Sloga“.
Imao sam preko 200 kolektivnih izložbi koje su održane u Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Austriji, Japanu, Brazilu, Argentini, Rumuniji, Turskoj, Grčkoj, Rumuniji, Bugarskoj, Kini, USA, Srbiji, Hrvatskoj, ističe o svom predstavljanju na izložbama te dodaje:
-Na Nastavničkom fakultetu u Mostaru magistrirao sam na temi „Pedagoško-psihološki aspekti djece starosne dobi od 4 do 10 godina u likovnom iskazu“ i stekao zvanje magistar likovnih umjetnosti u edukaciji.
Koliko godina se baviš likovnom umjetnošću i gdje pronalaziš inspiraciju?
-Likovnom umjetnošću se bavim 20 godina i inspiraciju pronalazim svuda u novinama, TV, intertnetu, facebooku, tu je svakodnevna komunikacija, ulica…
Koje tehnike koristiš?
– Koristim se svim raspoloživim likovnim tehnikama i materijalima da bih dobio željeno umjetničko djelo.
Šljivo ističe da je svoju prvu grafiku uradio još 1998., i da je od tada uradio više od stotinu manuelnih i digitalnih grafika, od kojih svaka ima svoju poruku.
– Kod grafike me privukao taj specifični likovni izražaj. Svojim grafikama želim predstaviti čovjeka koji je, nažalost, sve više konzument, a sve manje društveno biće. Za motive uzimam portrete slavnih i, s druge strane, potpuno anonimnih ljudi – istaknuo je.
Grafika je jako zahtijevan proces, a grafičke boje i materijali veoma skupi!
– Izrada jedne grafike traje najmanje deset dana. Da bi se izradila jedna manuelna grafika potrebni su odgovarajući alat, skica, ploča na kojoj se izrađuje željeni motiv, boja, presa, papir itd. Za visoku štampu najviše koristim linoleum ploče, za duboku cinkane ploče, a kod ravne štampe kvalitetne štampače – kazao je ovaj umjetnik.
Pored grafike, Šljivo se već godinama bavi slikarstvom, instalacijom i fotografijom. Član je nekoliko umjetničkih udruženja i dobitnik brojnih nagrada u BiH i inozemstvu za svoje radove.
Kojim se vrstama likovne umjetnosti baviš?
-Bavim se fotografijom, slikarstvom, grafikom, instalacijom, videoartom, performansom, stripom…
U kojim sve aktivnostima kao nastavnik Likovne kulture sudjeluješ u školi?
-Sudjelujem u sekcijama i priredbama.
Zašto je likovna kultura važna u obrazovanju djece?
-Moram zaključiti da je likovnoj kulturi učinjena velika šteta, nekada je likovna kultura bila zastupljena sa dva školska časa, a danas oduzimanjem jednog časa predmet likovne kulture sveden je na čisto životarenje, djeci ostaje samo 45 minuta za likovno izražavanje. Kada znamo da je likovna kultura kreativan predmet, jer djeca kroz predmet likovnog – izražavaju svoje osjećaje, maštu, kreativne sposobnosti, možda mi mislimo da je trpanje znanja djeci u glave jedino dobro za njih i da im je to prijeko potrebno! Očito mislimo da djeca ne smiju više maštati i iskazivati svoja osjećanja i ide se prema tome da djeca sve budu manje djeca i da ih što prije uvedemo u hladni svijet odraslog čovjeka u kojem nema kreativnosti, nema emocija, mašte, gdje se čitav dan sjedi ispred televizije i gledamo nekakve sapunice zanemarujući naše dijete, pa tako i ono sjedne pored nas i gleda ono što i mi, ili je uvijek na internetu gdje gleda razne ne primjerene sadržaje.
Pitam se čemu nas to uči, možda lažima, klevetanju, zavidnosti, ljubomori, spletkama. Djeca postaju sve nervoznija, agresivnija, sve hladnija, ne vole više školu, sve im je postalo monotono i sve se više ponašaju kao odrasli ljudi, a agresivnost postaje sve izražajnija. Nasilje se dešava mnogo češće nego ranije. Također i atmosfera u porodici nije sjajna. Na sceni je teška borba za egzistenciju, neimaština je sveprisutnija. Iz ovakve situacije dolazi nervoza i smanjena tolerancija supružnika koji nemaju više strpljenja za djecu. Prag tolerancije kod djece je vrlo nizak, tome doprinose mediji, pisani i elektronski, film, crtani film, komunikacija među odraslim koja je uobičajeno „začinjena“ psovkama. Kako prolazi vrijeme poslije rata, situacija je sve gora jer nasilje ne počinje u školi, već je riječ o širem društvenom fenomenu koji se javlja u grupama izvan škole. Djeca u školi provedu 175 dana godišnje da su preostalih 190 dana izvan škole, a pred televizorom ili na internetu preko 9.000 sati, zato ne bi smjeli dopustiti da umjetnost izlazi iz škole jer kroz umjetnost djeca obogaćuju svoj svijet u kojem žive.
Šta je sljedeće u tvome umjetničkom radu?
-Sljedeća izložba je planirana za Dan državnosti Bosne i Hercegovine i izdavanje knjige sa svim recenzijama o mojim izložbama koje su se desile u prethodnom razdoblju.
Šta pripremaš trenutno u ateljeu?
-U pripremi je nekoliko izložbi za 2020. godinu.
Naglašava na kraju, da inspiraciju za svoje radove pronalazi u svakodnevnom životu i zbivanjima u okruženju, i konstatira da se ljudi danas malo zanimaju za umjetnost.
–Njima je, očigledno, više zanimljivo to kakav je život nekog lika iz televizijske sapunice, nego njihov vlastiti. Kroz svoja djela, pokušavam ukazati na brojne apsurdnosti koje su okupirale bh. društvo, i na lažni sjaj bića koja se kriju iza svojih maski – zaključuje Husein Šljivo.