Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Jul 21, 2019

Bug.ba - Info portal Bugojno

Historija Bugojna

Općina Bugojno jedna je od dvanaest općina Srednjobosanskog kantona. Geografski smještena je u prostranoj i plodnoj Skopaljskoj dolini, gotovo podjednako udaljena od najvećih državnih centara Sarajeva, Banja Luke i Mostara. Sa nadmorskom visinom od 570 m i površinom od 361 km2, Bugojno se svrstava u brdsko-planinsko područje čiji su prepoznatljivi simboli planine Kalin i Rudina. Ovo mjesto značajna je raskrsnica rimskih puteva koji su vodili iz Dalmacije i Hercegovine za Srednju Bosnu i Panoniju. Istražena arheološka nalazišta govore o kontinuitetu života na ovim prostorima od bronzanog i mlađeg željeznog doba, o boravku ilirskog plemena Sardeata na ovom području, provalama Avara i Kelta, te postojanju utvrđenog rimskog municipija Ad Matricem.

Skopaljska dolina se pominje u Povelji ugarskog kralja Bele IV 1244. godine, a u periodu srednjovjekovne samostalne Bosne bilježi se često prisustvo bosanskih kraljeva u ovim krajevima. Padom Bosne pod tursku vlast 1463. godine ovi krajevi potpadaju pod Sandžak Klis. Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske, u Bugojnu se uspostavlja nova vlast, sa Bugojnom kao sjedištem kotara (regije). Završetkom I svjetskog rata, Bugojno ulazi u sastav novoformirane Kraljevine Jugoslavije, da bi realan prosperitet doživjelo tek nakon II svjetskog rata kada izrasta u privredni, kulturni i politički centar Gornjevrbaske regije koja je imala oko 100.000 stanovnika. Okosnicu razvoja činila je industrija (metaloprerađivačka, elektronska, kožarska, obućarska, tekstilna, mlinsko-pekarska, drvoprerađivačka i proizvodnja građevinskih materijala, a bile su zastupljene i poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo, cestovni saobraćaj, trgovina, ugostiteljstvo i turizam. Privreda Bugojna je u dobroj mjeri bila uključena u svjetsko tržište. Osobni i kolektivni standard bili su iznad prosjeka Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, a nivo zdravstvene, socijalne i dječije zaštite, objekti školstva, kulture, fizičke kulture i sporta, kao i društvene, sportske i kulturne aktivnosti činili su život Bugojanaca sadržajnim i dostojnim čovjeka.

Oivičeno gusto obraslim šumama planina bogatih četinarima, raznovrsnom divljači, divnim livadama i Vrbasom s obiljem ribe, Bugojno ima veliki značaj za turizam BiH. Bugojanske vrijednosti su i obilno zelenilo, veliki broj parkova, čist zrak, urbana i planska izgradnja.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Bugojno imala je 46.889 stanovnika, od toga Bošnjaka 19.697 (42,0 %), Hrvata 16.031 (34,2 %), Srba 8.673 (18,50 %) i 2.488 (5,3 %) Ostalih.
Danas u Bugojnu živi oko 40.000 stanovnika.

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Bug.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Bug.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Bug.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Copyright © 2011-2019. Created by Bug.ba. Powered by Bug.ba.