Govor mržnje na internetu: „Zašto i kako spriječiti“
Verbalno izražavanje agresivnosti prema manjinskim društvenim grupama općenito bi mogli nazvati govorom mržnje (hate speech), a kada bi to zakonski definirali onda bi se moglo reći da je „govor mržnje javni govor koji izražava mržnju ili potiče nasilje prema osobi ili grupi temeljeno na rasi, religiji, spolnoj orjentaciji, nacionalnosti i sl.“ Psihološki gledano, govor mržnje je manifestacija destruktivnih potreba čovjeka. Na koji god način bio definiran, nesumnjivo je da je govor mržnje društveno opasan, predstavlja uvertiru za nasilje te smatramo da bi kao takav trebao biti zabranjen i sankcionisan.
Njemačka je prethodne godine pokazala odlučnost u borbi protiv širenja govora mržnje na internetu i spremnost da kazni one koji na osnovu njega ostvaruju profit te je na snagu stupio zakon o govoru mržnje na internetu, u kojem se društvenim medijima koji ne uklone nezakonit sadržaj u roku od 24 sata nakon upozorenja, prijeti kaznom do 50 miliona eura. U susjednoj Hrvatskoj, govor mržnje je kažnjiv sa do tri godine zatvora. Vijeće Evrope je 1950. godine prema članu 10. Sloboda izražavanja ‘Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda’ ustanovilo princip prema kojem sloboda govora ima svoja ograničenja u cilju zaštite drugih prava, nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti i dr. Naša zemlja je 2002. godine ratificirala Konvenciju, a Ustav BiH u članu 2. proglasio ju je primjenjivom u BiH. U zakonima Bosne i Hercegovine ne postoji jasno definiran govor mržnje, iako postoji mogućnost inkriminacije za govor mržnje u okviru krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrepeljivosti. U vezi s tim, do izmjene postojećih krivičnih zakona još uvijek nije došlo, a najveći uspjeh u borbi protiv govora mržnje je Deklaracija o osudi govora mržnje, koju je usvojila Parlamentarna skupština BiH 2016. godine. U našoj zemlji, nažalost, govor mržnje, pogotovo na društvenim mrežama, vrlo je glasan i izaziva veliku štetu po društvenu zajednicu. Iz različito manifestirane netolerancije se rađa govor mržnje, najčešće usmjerene prema onima čija su identitetska obilježja drugačija od one grupe koja ispoljava netolerantno ponašanje, a što u krajnosti dovodi do opasnih društvenih devijacija koje mogu prerasti u najgore zločine počinjene iz mržnje. S tim u vezi, ukoliko netolerancija i govor mržnje koji su u novije vrijeme najprisutniji na društvenim mrežama i forumima web-portala ne budu bili podvrgnuti zakonskim sankcijama, i dalje će se brzinom svjetlosti manifestovati štetne posljedice, posljedice koje su goleme i razorne za pojedinca, porodicu i širu društvenu zajednicu. Pojedini mediji javnog komuniciranja imaju sve veći utjecaj i često potiču govor mržnje. Internet kao medij koji posjeduje nevjerovatne mogućnosti interaktivnosti i sve veći broj mladih korisnika postao je platforma na kojoj su vidljivi novi oblici promicanja netolerancije prema određenim manjinskim društvenim grupama. Uprkos svim upozorenjima vlasnika internetskih portala i online novinara da će se uvredljivi i netolerantni govor automatski uklonuti, takvi sadržaji ostaju na mreži mjesecima i godinama, pa je tako u najvećoj mjeri „Facebook“ postao mjesto promicanja najžešćih ispoljavanja mržnje iz razloga što je sve veći broj stranica koje šire dezinformacije i na taj način podstiču navedeno.
Govor mržnje je zaista teška bolest koja se epidemijski širi, a teško se spriječava i liječi. Za osudu su sve bespoštedne rasprave praćene uvredama jer one prvenstveno i oduvijek siromaše ljepotu duha a zatim bude sve ostale vrste negativnosti u nama i oko nas. Zbog mogućih posljedica na društvena događanja, zakoni koji reguliraju i inkriminiraju svaki oblik diskriminacije i govor mržnje su ovoj zemlji potrebni zarad svih ljudi koji u njoj žive. Također, grupni rad sa mladim ljudima mogao bi spriječiti integracijski prijenos mržnje i tako zaustaviti ovu epidemiju. Edukacija u porodicama i školama mogla bi također u znatnoj mjeri pomoći s obzirom da je odgoj generacija ključan za zdravo društvo. Verbalni napadi i incidenti potakli su Evropske zemlje da osnuju centre i nevladine organizacije kako bi suzbile prenošenje netolerancije prema manjinskim grupama. Možda bi slične nevladine organizacije imale smisla i u tranzicijskim zemljama poput Bosne i Hercegovine. Ono što je također važno jeste da ova tematika još uvijek nema podršku u empirijskim istraživanja, što je jedan ogroman nedostatak, pa tako pristup ovoj materiji uveliko zavisi o vjerskim, ideološkim, političkim i mnogim drugim faktorima.
International Republican Institute / IRI
Advanced Leadership In Politics Institute /ALPI
Arnesa Dževahirić-Rujanac, MA