Velikan našeg kraja: Kurra hafiz Salih ef. Begović
Uz pomoć i saradnju sa Mahirom Begovićem iz Sarajeva predstavljamo Kurra hafiza Salih ef. Begovića.
Salih ef. Begović rođen je 10. aprila 1878. godine u Oborcima, Donji Vakuf od oca Huseina Begović i majke Melće rođ. Balihodžić. Školovao se i medresu završio u Banja Luci.
Službovao je kao muderris u džamiji-medresi Lončarici u Travniku i bio je posljednji muderris ove medrese sve do 1924. godine. Poslije toga do 1945. godine dok nije i zvanično zatvorena Elči Ibrahim- pašina medresa u Travniku, kao posljednji muderris, kira'eta (ispravno učenje Kur'ana) radio je i potom penzionisan.
Kako ističe Mahir Begović, prema kazivanju njegovog rahmetli oca Galib-Muhameda (prema svojoj želji ukupan u Sarajevu), rahmetli dedo Salih govorio je arapski, perzijski i turski jezik od orijentalnih jezika, a od evropskih njemački i služio se engleskim jezikom.
Učio je Kur'an na 10 različitih kiraeta – načina te nosio titulu Kurra hafiz. Hifz je završio pred kurra hadži hfz. Fehmi ef. Gušićem iz Banja Luke. Salih ef. je od Gušića naučio turski jezik sa kim je istodobno bio i veliki prijatelj, često su posjećivali jedan drugog.
Salih ef. imao je troje djece Ahmed-Dževada, (ukopan u Travniku), Galiba-Muhameda (ukopan u Sarajevu) i Sabihu – udato Tirić (ukopana u Travniku u blizini oca).
Salih ef. imao je šestero unučadi od Galiba-Muhameda: Džemilu udato Ćurt (živi u Zagrebu), Saliha-Dževada (preselio na ahiret 2009.g. u Sarajevu), Lejlu udato Ikanović (živi u Rotterdamu NL) i Mahira (živi u Sarajevu). Od Sabihe:kćerku Dženanu udato Terzic i sina Enesa, žive u Travniku. Ahmed – Dževad najstariji sin preselio je na ahiret u 16 godini života. Prva žena (Mahirova nana) mu je bila rođena grkinja iz Janjine pored Atine. Kao dijete došla je u Bosnu, zvala se Derviša, djevojačko Kajmaković (preselila na ahiret u 40 godini života 1922. godine). Kasnije se ponovno oženio sa Begović Nezirom rođ. Čajnić sa kojom nije imao djece.
Kurra hafiz Salih ef. Begović preselio je na ahiret 13. aprila 1948. godine u 19,00 sati u svojoj kući koja se nalazi odmah uz Jeni džamiju u Travniku. Sada mu unuci redovno obilaze mezar koji se nalazi sa desne strane ispred ulaza u džamiju Lončaricu.
Značenje titule Kurra hafiz pojašnjava hafiz dr. Dževad ef. Šošić:
-U arapskom jeziku riječ kurra predstavlja množinu od riječi kari’, što, u kontekstu u kome govorimo, znači učač Kur'ana. Kad se u islamskoj literaturi na arapskom jeziku želi ukazati na osobu koja vješto, lijepo, tečno i, posebice, ispravno uči Kur'an na različitim kiraetima, onda se kaže da je bio od kurra, tj. stručnjaka za učenje Kur'ana. Otuda se taj izraz upotrebljava u našoj tradiciji za hafize koji poznaju sedam, odnosno deset mutevatir kiraeta.
Ako znamo da su kiraeti različite jezičke (leksičke, fonetske, morfološke i sintaksičke) forme koje je Allah, dž. š., dozvolio prilikom učenja Kur'ana, bit će nam jasna i osnovna razlika medu njima. Naime, određeno tedžvidsko pravilo, određenu riječ ili konsonant, možemo na različite načine izgovarati, sukladno predaji od Poslanika, s. a. v. s. Izvor raznolikih finesa i varijanti izgovora leži u činjenici da je Kur'an u svoj jezički sustav ukomponirao najpoznatije arapske dijalekte i narječja koja su bila prisutna u vrijeme Objave. Naravno, kiraetske nijanse nijansiraju i značenje riječi ili rečenice, a u nekim slučajevima dovode do promjene značenja, samo što ta znacenja nisu medusobno suprotstavljena ili kontradiktorna. Kiraete možemo razumijevati kao kockice koje se savršeno uklapaju u nadnaravni mozaik kur'anskog izraza. Ove kockice, premda različite, zajedno sklapaju iz svojih uglova detaljnu i cjelovitu sliku onoga što je predmet kur'anskog govora. U osnovnu razliku između kiraeta možemo ubrojati i njihov stepen vjerodostojnosti po kome su rangirani i iz čega proistječe određeni šerijatski propis. Tako se mutevatir kiraeti mogu učiti u namazu i izvan namaza, dok se kiraeti koji nemaju stepen tevatura mogu upotrebljavati u tefsirske svrhe, kaže hafiz dr. Dževad ef. Šošić, koji je doktorsku tezu pod naslovom “Kira’eti u tefsiru imama El-Kurtubija” uspješno odbranio 2009. god., te tako stekao naučno zvanje doktora islamskih nauka u oblasti kiraeta.