Ugrožene šume SBK – masovne pojave štetnih insekata
Šumski potencijal Srednjobosanskog kantona uslijed nepovoljnih vremenskih i drugih neprilika u prethodnim godinama (dugotrajni sušni periodi, šumski požari, obilne i dugotrajne kišne padavine i dr.), a koje su negativno djelovale na šumski ekosistem u cjelini, u 2014. godini u šumama Srednjobosanskog kantona evidentirane su značajnije štete koje su u konačnici imale za posljedicu i slabljenje zdravstvenog stanja šuma i masovne pojave štetnih insekata.
Pored šteta od poplava, klizišta, odrona i dr. u šumama su evidentirane i značajnije štete nastale negativnim djelovanjem štetnih insekata u vidu masovnih pojava defolijacije (golobrsta) hrastovih šuma i/ili masovnih pojava živih zaraženih i insektima napadnutih četinarskih šuma („sušenja šuma“, uglavnom vrsta drveta smrča). Ovom problematikom se u značajnoj mjeri se bave institucije iz oblasti šumarstva.
Informacija o stanju zaraženih i oštećenih šuma nastalih kao posljedica nepogode-djelovanja štetnih insekta, procjenama daljnjeg razvoja i kretanja biljnih bolesti u šumama i opasnostima po zdravlje ljudi i druga materijalna dobra, koju je pripremio stručni tim Kantonalne uprave za šumarstvo preko Kantonalne uprave za civilnu zaštitu razmatrana je Kantonalnom štabu civilne zaštite.
-Po navedenom osnovu nadležne šumarske službe identifikovale su štetne agense i utvrdili da se radi o biotskim štetnicima i to leptiru žutotrbi (Euproctis chrysorrhoea), osmozubom smrčinom potkornjaku (Ips typographus) i šestozubom smrčinom potkornjaku (Pityogenes chalchographus), a korisnik državnih šuma štete od žutotrbe i potkornjaka u 2014. godini iskazuje u iznosu oko 2,01 milion KM. I pored mjera koje su poduzete na zaštiti šuma (sječi zaraženih četinarskih stabala, instaliranja lovnih klopki sa odgovarajućim feromonima u četinarskim i lišćarskim sastojinama), brojnost štetnih insekata i procjena stanja kretanja biljnih bolesti u 2015. godini je zabrinjavajuća, ističe mr. Emsad Pružan, uposlenik Kantonalne uprave za šumarstvo.
Koliko struka ukazuje na opasnost i ozbiljnost ovih pojava, štetotiča u šumama?
-Na opasnost i ozbiljnost nastale situacije i moguće nesagledive posljedice ukazuje i strukovno udruženje „UŠIT“ Federacije BiH ispred kojeg je, a nakon usaglašenih zaključaka nadležnih šumarskih institucija Federacije BiH, kantonalnim Vladama upućen zahtjev za proglašenje stanja prirodne nepogode izazvane poremećajem biološke ravnoteže u šumama Federacije BiH, a pored navedenog i neke od lokalnih zajednica (npr. općina Novi Travnik) ukazuje na ozbiljnost situacije i potrebu za urgentnim djelovanjem.
Postupajući u skladu s vlastitim nadležnostima definisanim odredbama Zakona o šumama (Službene novine SBK broj 5/14) i Uputstva o vršenju izvještajnih i prognoznih poslova u zaštiti zdravlja bilja (Službene novine Federacije BiH broj 78/10) informaciju o stanju zaraženih i oštećenih šuma nastalih kao posljedica nepogode dostavili smo i Kantonalnoj upravi za civilnu zaštitu sa zahtjevom da upozna Kantonalni štab civilne zaštite kako bi isti poduzeo mjere u skladu sa vlastitim nadležnostima i ovlastima, dodaje Pružan.
Kakve su procjenjene štete u šumama SBK?
-Štete od nepogoda u 2014. godini evidentirane su i u šumama na području Srednjobosanskog kantona gdje su pored šteta od poplava, klizišta i dr. evidentirane i štete nastale negativnim djelovanjem štetnih insekata (potkornjaka i žutotrbe), tako da je samo po osnovu štetnog djelovanja žutotrbe (Euproctis chrysorrhoea) evidentirana značajnija šteta na šumi koju su nadležne šumarske službe kantonalnog šumskoprivrednog društva procijenile u iznosu oko 1,36 miliona KM, a koja je nastala kao posljedica defolijacije (golobrsta) hrastovih šuma gdje su u zavisnosti od područja, intenziteta napada, vrste i tipa šumskih sastojina uočene i masovne pojave navedenog insekta.
Šta se čini u suzbijanju navedenih štetočina?
-U suzbijanju štetnog djelovanja žutotrbe i poduzimanju mjera na zaštiti šuma na najugroženijim područjima šuma Srednjobosanskog kantona u ljeto 2014. godine na terenu je instalirano 650 lovnih klopki sa odgovarajućim feromonima za ulov odraslih jedinki ali bez obzira na navedeno brojnost i daljnje prisustvo štetnika u šumama je zabrinjavajuća, a procjene stanja kretanja, štetnog djelovanja i mogućih negativnih posljedica na šumu ukazuju na neophodnost poduzimanja i drugih raspoloživih mjera na zaštiti šuma.
Dakle, cijenite da postoji potreba većeg uključivanja i drugih subjekata društva, jer šumsko privredna društva nisu u mogućnosti sami otkloniti ove pojave u šumskom kompleksu?
-Da se radi o situaciji koja može imati i daljnje negativne posljedice na šumu i potrebi za urgentno djelovanje i provođenje svih raspoloživih mjera na zaštiti šuma ukazuju i zajednički izvještaji o zdravstvenom stanju šuma na području općina Kreševo, Kiseljak, Travnik i Novi Travnik koji su sačinjeni od strane Kantonalne uprave za šumarstvo i kantonalnog šumskoprivrednog društva (nadležnih šumarija) kao i dodatni zahtjevi i inicijative lokalne zajednice (općine Novi Travnik) za rješavanje nastale situacije.
Kantonalna uprava za šumarstvo ukazuje struci da se dodatno više uključuje?
-Obzirom da se radi o nepogodi čije kretanje ima trend daljnjeg nanošenja šteta šumi, informaciju o stanju šuma oštećenih štetnim djelovanjem insekta žutotrbe dostavili smo stručnom tijelu-kriznom štabu za procjenu, koordinaciju i upravljanje mjerama zaštite šuma, sa zahtjevom da stručno tijelo-krizni štab u skladu sa opredjeljenim nadležnostima, zaključcima zajedničkog sastanka, dostavljenim izvještajima uz predmetni akt, ranijim informacijama i saznanjima sa kojima raspolaže o istom i na osnovu vlastite procjene stanja šuma, te procijenjene brojnosti i kretanja štetnih insekata kao i mogućih negativnih posljedica njihovog djelovanja, predloži i stručno verifikuje mjere na zaštiti šuma od žutotrbe sa dinamikom realizacije koje je moguće i prioritetno potrebno provoditi na zaštiti šuma u narednom periodu, a sve u cilju spriječavanja daljnjih šteta na šumi i širenja uzročnika biljnih bolesti, rekao je Emsad Pružan, šef Službe za integralnu zaštitu šuma u Kantonalnoj upravi za šumarstvo.
Kantonalni štab civilne zaštite SBK, 23.02.2015. godine, razmatrao je i usvojio informaciju koju je pripremio stručni tim Kantonalne uprave za šumarstvo te zaključio da u pripremu informacije za Vladu SBK treba dodatno uključiti Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Šumsko privredno preduzeće koje gazduje šumama našeg Kantona.