U Bugojnu održana sjednica Lige antifašista jugoistočne Evrope
Treća redovna sjednica Predsjedništva Lige antifašista jugoistočne Evrope održana je danas u Bugojnu.
Sjednici su prisustvovali antifašisti s prostora bivše Jugoslavije, predstavnici organizacija, udruženja i političkih subjekata, koji su kolektivni članovi Lige antifašista jugoistočne Evrope, te brojne poznate ličnosti iz javnog života, koje su dale značajan doprinos u jačanju antifašizma u zemljama koje su nastale raspadom nekadašnje države.
“Ovdje sam s ljudima koji antifašizam cijene iznad svega, i koji znaju da je fašizam zlo. Antifašizam je nešto sveto, nešto što je stvoreno u Narodno-oslobodilačkoj borbi (NOB), s Titom na čelu”, kazala je Štefica Novak iz Varaždina, članica Lige antifašista Jugoistočne Evrope.
Specijalni gost skupa bio je Raif Dizdarević, bivši član i predsjednik Predsjedništva SFRJ, jedan od najbližih Titovih saradnika, i osnivač Saveza društava “Josip Broz Tito” u BiH.
“Svako okupljanje i organiziranje antifašista je poruka da u svakom dijelu naše domovine hoćemo da osiguramo sigurnu budućnost, ali i odgovor svima onima koji sa neofašističkih pozicija pokušavaju da nas ugroze”, poručio je Dizdarević.
Izrazio je zadovoljstvo što se ovaj sastanak održava u BiH, u vrijeme kada se obilježava Dan državnosti BiH.
“To je onaj dan kada je istinski narodni parlament u jedinstvenoj historiji BiH obnovio državnost BiH u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943., i udario temelje nezavisnoj državi BiH. Ovdje sam s jednim posebnim osjećanjem, jer sam prije 35 godina bio u Bugojnu 22 dana s predsjednikom Titom”, kazao je Dizdarević.
Na sjednici je podnesen izvještaj o radu Lige antifašista jugoistočne Evrope u 2014. i Plan rada za 2015. Razmotren je, također, prijedlog o osnivanju Jugoslovenske radio-televizije, kao i prijedlog u vezi s donošenjem odluke o opravdanosti postojanja Lige antifašista jugoistočne Evrope ili njene reorganizacije.
“Mi smo organizacija čije je sjedište u Bihaću. Djelujemo na prostoru cijele bivše Jugoslavije i imamo u našim organima ljude iz svih bivših republika, odnosno današnjih država. Liga antifašista je krovna organizacije na tom području i to je jedina organizacija registrirana po važećim zakonima BiH, koja djeluje na području jugoistočne Evrope odnosno bivše Jugoslavije”, objasnio je Hakija Abdić, predsjednik Lige antifašista jugoistočne Evrope.
Program Lige, dodao je, počiva na principima Prvog i Drugog zasjedanja AVNOJ-a, vrijednostima NOR-a i zaštiti lika i djela Josipa Broza Tita.
Uz predstavnike UABNOR-a i Udruženje „Josip Broz Tito“ iz Bugojna, u čije ime se prisutnima obratio prof. Viktor Dundović, domaćin i pokrovitelj skupa bio je načelnik Hasan Ajkunić.
“Bugojno je općina koja se ponosi svojom historijom a organizacija sastanka Lige antifašista jugoistočne Evrope u našem gradu je najbolja potvrda da ljudi koji u njemu žive biraju put suživota i jedinstva svih naroda i narodnosti. Svi mi, ljudi skloni ideji antifašizma, moramo graditi međuljudske odnose na prostorima novonastalih država bivše Jugoslavije”, kazao je bugojanski načelnik.
Cjelokupni govor sa tajmingom za 22. i 23.11.2014.g. – proširenu sjednicu Predsjedništva Lige antifašista Jugoistočne Evrope u Bugojnu
– Dragi naši gosti, poštovani prijatelji, iskreni antifašisti iz bivše nam zajedničke države Jugoslavije, dobro nam došli u gostoprimljivo Bugojno, reći ću s pravom – Titovo Bugojno, obzirom da je poslije Beograda i Brijuna – Bugojno – 3. mjesto gdje je Tito proveo najviše vremena (preko 60 dana), grad u kojeg je najrađe i najčešće dolazio, u kojem je boravio i po sopstvenom iskazu nigdje nije tako dobro i slasno jeo, ugodno se osjećao, spavajući najtvrđim snom.
– Specijalnom izložbom za naš današnji antifašistički skup počastio nas je jedan od najjačih kolekcionara BiH i regije – Bugojanac Mučibabić Dragan, inače član UABNOR-a Bugojno.
– Slijedi kratki privredno-historijsko-geografsko-politički presjek Bugojna za posljednjih 100-ak godina sa posebnim akcentom na vrijeme od 2.svjetskog rata pa do danas, uz istovremenu video projekciju kratkog filma “Bugojno kroz desetljeća”, a potom slijede i motivi Bugojna iz moje fototeke (Viktor)
BUGOJNO
– Smješteno između 4 planinska prevoja sa preko 1.000 m nadmorske visine visine: Koprivnica, Makljen, Rostovo, Komar; poprište je sudara mediteranske i planinske klime zbog čega ima specifičan biljni i životinjski svijet (mješovite bjelogorično-crnogorične šume, raznolikost životinjskog svijeta: najbogatije stanište mrkog medvjeda, divlje svinje, vuka, srneće divljači, lisice, rijetkoga risa, tetrijeba, zeca. Bugojno ima i jedinstvenu strukturu zraka koja je posebno godila Titu kao i svim drugim našim gostima.
– Imamo izuzetno čisto zemljište, vodu, zrak, što sve pogoduje uzgoju jagodičastog voća (maline, jagode, ribizle, borovnice), imamo najveće površine pod malinom u BiH čak oko 2.000 duluma, što danas predstavlja najvažniju poljoprivrednu kulturu jer sve ide u izvoz te predstavlja najznačajniji izvor sigurnih i dobrih prihoda.
– Od poljoprivrednih bugojanskih brendova po kvaliteti cijenjenih u svijetu su prvenstveno: malina, med, mlijeko (što su potvrdile mnogobrojne analize i prije i poslije ovoga rata).
– Bugojno tek u austro-ugarskom periodu dobiva na značaju jer postaje centar Kotara, uskoro dobiva i željezničku prugu; iz porodice Habsburga početkom 20.stoljeća dolaze u naše lovište Koprivnica, koju popularizira tek predsjednik Tito dolazeći često u lov na krupnu divljač. I danas je ovo jedno od najpoznatijih lovišta Evrope a posebno za lov na medvjeda.
– U osvit 2.svjetskog rata, avgusta 1940.g. na izletištu pored Bugojna održava se najveći Skup komunista BiH, gdje se udaraju temelji otpora nadolazećoj fašističkoj najezdi.
– Bugojno u 2.svjetskom ratu daje 4 narodna heroja: Mahmut Bušatlija (student), Stipo Đerek (radnik), Vojin Paleksić (seljak), Otmar Kreačić (intelektualac), iako je to tada bio mali gradić sa svega 15-ak hiljada stanovnika.
– Do 1990-ih stan u Bugojnu se mijenjao jedan za jedan u Splitu, poslovni prostor u Dubrovniku vrijedio je koliko i prostor u Bugojnu, čemu je pored prirodnih ljepota i razvijene privrede svakako doprinijela i njegova povoljna geografska lokacija sa nešto više od 100 km do mora (Makarske i Splita), Sarajeva, Banjaluke, Mostara, kao i imidž izuzetno otvorenog, gostoprimljivog i prosperitetnog grada.
– Do rata 1990-ih Bugojno imalo oko 46.000 stanovnika sa oko 20.000 zaposlenih (vojna, kožarska, drvna, građevinska, prevoznička, prehrambena, turistička industrija i dr.).
– Danas Bugojno ima oko 35.000 stanovnika, oko 6.000 zaposlenih, nema prijeratne industrije, ali je opet poslije najvećih gradova BiH (Sarajeva, Banjaluke, Mostara) najpoželjniji grad življenja za mnoge koji se ne žele ili ne mogu vratiti na svoja prijeratna ognjišta, o čemu govori i cijena novoizgrađenih stanova sa oko 1.400 KM po metru kvadratnom.
– 1950. Tito potpisuje da se vojna fabrika – čuveni “Slavko Rodić” (kratica SRB, i danas slovi kao čuveni brend kvalitete u vojnoj industriji) gradi baš u Bugojnu, čime otpočinje nagla privredna ekspanzija te uskoro postaje jedan od najrazvijenijih gradova Jugoslavije sa zaposlenog pola ukupnog stanovništva.
– Počevši od 1968. Tito intenzivnije dolazi u Bugojno pa se grade i 2 vile za njega (Gorica i Koprivnica) od početka pa do kraja osamdesetih godina 20-og stoljeća jer je on bio, maltene, stalni bugojanski gost kad god bi mu to obaveze dozvolile, i poslije Beograda i Brijuna – Bugojno je 3. grad u kojem je Tito najviše proveo vremena (rad, odmor, prijem najviših ličnosti).
– 1967/68. dobar dio kultnog filma “Bitka na Neretvi” se snima u Bugojnu, a poslije ovoga rata 2005. i čuveni film “Nafaka” (bugojanskog režisera Jasmina Durakovića).
– U Bugojno je 1972. upala i emigrantska proustaška teroristička grupa “Feniks”, koja je uspješno neutralizirana.
– 1977. g. Tito u Bugojnu ugošćava najpoznatije slikare Jugoslavije i tada nastaje ona čuvena zbirka Titovih portreta danas smještena u Historijskom muzeju u Sarajevu. I posljednji Titov boravak u Bugojnu je bio krajem 1979. kada odlazi u Sloveniju na liječenje.
– 2010. Bugojno je ponovo bilo na meti terorista te je minirana policijska stanica u centru grada (samo su sada proislamski teroristi u pitanju -uhvaćeni i osuđeni).
– 2011.g. miss Federacije BiH je bila bugojanska ljepotica Lejla Cetin.
– Prije ovog rata Bugojno su zvali Malim Rimom (između ostalog i zbog obilja umjetničkih spomenika, fontana, likova, figura a sve su djela bugojanskog akademskog kipara Stipe Ledića), po završetku ovoga rata Bugojno zadobi i epitet Velikog Teherana (ali samo izvjesno vrijeme, koje je na svu sreću sada iza nas).
– Na lokalnim izborima 2012.g. Lista za Bugojno kao multinacionalna, građanski opredijeljena, lijevo orijentirana i od svih ostalih politika nezavisna stranka, a uz punu podršku tada člana Predsjedništva BiH Željka Komšića dobiva skoro 1/3 bugojanskog biračkog tijela, drugu trećinu dobiva SDP, a sve ostale stranke zajedno dobivaju preostale glasove te ove dvije pobjedničke stranke zajedno imaju do skora natpolovičnu većinu u OV-u Bugojno, iste godine za načelnika biva izabran nezavisni kandidat Hasan Ajkunić (uz prećutno koaliranje sa Listom za Bugojno) sa više dobivenih glasova od svih protukandidata zajedno, što je svakako jedinstven slučaj u BiH.
– Bugojno je prije rata imalo 10 puta razvijeniju privredu od kulture, a danas se obrnulo te je kultura jača nekoliko puta od privrede pa Bugojno slovi kao izuzetno jako kulturno središte koje nimalo ne zaostaje za najvećim centrima po različitim kulturnim sadržajima (pozorište, slikarstvo, književnost, folklor, muzika vokalna, klasična, horska)…). (Toliko o Bugojnu).
Poseban pozdrav za danas nam je uputio i general Jovan Divjak, koji kaže da je iskreno bio ganut pozivom za Bugojno i Ligu antifašista te mu je iskreno žao što nam se ne može danas pridružiti pošto ima prije zakazano putovanje, ali za ubuduće da svakako možemo računati na njega i njegovu pomoć za sve slične manifestacije ili sastanke.
Hvala generalu Divjaku!
– S nama je danas i specijalni gost, zasigurno, najdraži i najpovjerljiviji Titov čovjek, koji je i posljednje Titove dane u Bugojnu daleke 1979. proveo u našemu gradu – živa legenda Raif Dizdarević, i sada će nas počastiti svojom moćnom živom riječju što ni u njegovoj 88-oj godini života nije izgubila ništa od svoje intelektualne svježine i snage. (Raif)
Za našeg uvaženog i dragog gosta imamo i 3 mala iznenađenja:
- Aganović Nejra, gimnazijska maturantica, izuzetno talentovana umjetnica sačinila je portret Raifa Dizdarevića kojeg će osobno uručiti našem dragom gostu.
- Drugo iznenađenje dolazi od UABNOR-a i Društva “Tito” Bugojno, koji poklanjaju drugu Raifu umjetničko – zanatski originalno urađenu bakrenu tablu – rad našeg Bugojanca Sarajlić Enesa. Poklon uručuje predsjednik UABNOR-a Bugojno Kišija Amir.
- I treći poklon iznenađenje je pripremio naš načelnik Hasan Ajkunić a radi se o slici bugojanskog umjetnika Bašić Ferida.
– Pozdravnu riječ dobrodošlice uputiće Vam i načelnik općine Bugojno – Hasan Ajkunić, pokrovitelj našeg današnjeg susreta za šta ćemo ga nagraditi jednim velikim aplauzom.
-Ja sam dužan i obavezan to objasniti kao čovjek, profesor, književnik, političar, kao izraziti ljevičar, dobar poznavatelj Bugojna i njegove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti iskazanoj u 7 napisanih knjiga, kao bezrezervni poštovatelj Tita, partizana i tekovina NOB-e – te najsvjetlije i najvažnije tekovine svih naših naroda i narodnosti u cjelokupnoj krvavoj našoj povijesti prignječenoj okupatorskom čizmom stranih zavojevača i njihovih domaćih vazala/izdajnika, koji nam evo i posljednjih četvrt stoljeća uništavaju, pljačkaju i krčme državu u kojoj smo jedinih skoro pedesetak godina Titovog vremena bili svoji na svome, kada smo ratovali (2.svjetski rat) i poslije rata radili za sebe, imali jaku, razvijenu, poštovanu i sretnu državu.
– Evo već 10 godina trećeg mandata za načelnika Bugojna kako Hasan uspješno i hrabro vraća Bugojnu ono što mu je rat i poraće neopravdano oduzeo a to je imidž izuzetno dostojanstvenog, ponosnog, otvorenog, tolerantnog, gostoprimljivog, modernog grada ugodnog za življenje, a da je ovo ne samo moja konstatacija već i priznanje svih Bugojanaca svjedoči i izdašna nagrada u sva 3 mandata brojem glasova višim od svih protukandidata zajedno.
– A sa druge strane, svih posljednjih 10 godina – naš načelnik ima jedan izuzetno korektan i, reći ću slobodno, blagonaklon i iskren odnos prema SUBNOR-u i Društvu “Tito” Bugojno, te je za sve i do jednu našu akciju obnavljanja i očuvanja partizanskih spomenika, putovanja na istorijska mjesta iz 2.svjetskog rata, organizacije naših manifestacija – uvijek nam je bio pri ruci pa uključujući organizacijsku i finansijsku podršku i za naš današnji skup u Bugojnu.
– E sad, da je on član neke lijevo orijentirane stranke kao što je SDP ili neka slična, ovo rečeno bi se itekako logično i prirodno uklopilo u ovu malu pohvalu za našu desetogodišnju uspješnu suradnju, ali nije, on je član nacionalne SDA (koja i nije baš bliska ljevici i partizanima) i ja znam dobro koliko je imao kritika i problema zbog svog drugarskog odnosa prema nama – slijednicima partizana i Tita, ali, on je bio beskompromisno hrabro postojan i nepopustljiv ni za milimetar tako da ta njegova prijateljska gesta prema nama ima još jednu dodatnu težinu i važnost za naš rad i djelovanje u Bugojnu i BiH.
I vjerujte mi, ovo nije nikakva isprazna apoteoza načelniku zasnovana na međusobnom podilaženju i titranju, već je jedna opća ocjena iza koje stoji većina antifašistički i građanski opredijeljenih Bugojanaca i Bugojanki.
Stihove iz “Jame”, Ivana Gorana Kovačića, interpretirao je gimnazijski maturant Džanić Armin.
– Himna “Hej Slaveni” službena himna Lige antifašista Jugoistočne Evrope.
Proširena sjednica Predsjedništva Lige antifašista Jugoistočne Evrope, riječ preuzima Hakija Abdić – predsjednik Lige antifašista Jugoistočne Evrope da vodi sjednicu prema dnevnom redu;
UABNOR Bugojno Društvo “Tito” Bugojno
Kišija Amir Viktor Dundović
(federalna.ba/Fena)