Stručnjaci: popis u BiH ključan za ublažavanje etničkih tenzija i nasilja
Stručnjaci pozivaju vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) da što prije objave rezultate prošlogodišnjeg popisa stanovništva u cilju promovisanja transparentnosti i smanjenja potencijala za etničke tenzije i nasilje među Srbima, Hrvatima i Bošnjacima.
Taj dugo očekivani popis — prvi u zemlji od sukoba u periodu 1992-1995. — obavljen je u oktobru 2013, kad su prikupljani podaci o veličini domaćinstava, socijalnom stanju i prihodima građana, te razne druge informacije.
Niz djelimičnih i preliminarnih rezultata objavljen je prije nekoliko mjeseci. Prema planovima vlade, podaci će se objavljivati postepeno i neće u cjelini biti objavljeni sve do negdje 2016, ali stručni posmatrači kažu da će se objavljivanjem rezultata na blagovremeniji način promovisati veće razumijevanje među građanima i smanjiti potencijal za etničke tenzije i nasilje.
“Shvatanje građana da entiteti nisu isključivo etnički regioni s etničkim grupama u BiH će jako puno pomoći u prihvatanju stanja na terenu i ublažavanju međuetničkih odnosa,” izjavila je za SETimes Maja Isović, sociolog iz Banje Luke. “Očekujem da će građani pojačati saradnju i da bi se status povratnika trebao unaprijediti. Također, sama ta činjenica će olakšati odlučivanje na povratak kod izbjeglica.”
Stručnjaci također kažu da će skorašnje objavljivanje rezultata popisa biti značajan korak naprijed u promovisanju otvorenijeg društva i izbjegavanju etničkih podjela nalik na aparthejd u lokalnim vlastima.
Takav potez može pomoći u ublažavanju vještački stvorenih etničkih tenzija, te smanjiti prostor za manipulaciju nacionalnim i vjerskim osjećajima građana, kaže Adis Arapović, projektni menadžer u sarajevskom Centru civilnih inicijativa u BiH. “[Provođenje] ovog popisa bila je od osnovne važnosti, prvenstveno zbog indikatora neophodnih za ekonomsko upravljanje i ekonomski rast. Na političkom nivou, ovi podaci su važni za pravednije i praktičnije korištenje društvenog kapitala, iako se [svi eventualni] rezultati mogu koristiti na konstruktivan i destruktivan način,” izjavio je Arapović za SETimes.
Rezultati se objavljuju u skladu sa zakonom, uz rokove u koje je uračunata propisna obrada podataka, izjavila je Mirsada Adembegović, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH.
“Zemlje koje imaju upravne registre mogu imati rezultate popisa stanovništva u vrlo kratkom vremenskom roku, ali mi to nemamo,” izjavila je Adembegovićeva za SETimes.
Adembegovićeva je izjavila da će ti podaci — uključujući i broj građana, njihovu starosnu dob i spol — biti još uvijek relevantni kad se naredne godine objave, te da će uključivati posebne izmjene podataka koje su rezultirale iz nedavnih poplava.
“Nakon toga ćemo postepeno objavljivati druge informacije. Zadnji podaci bit će objavljeni do sredine 2016. To je u skladu s planom aktivnosti vijeća ministara i do sad nije bilo kašnjenja,” kaže Adembegovićeva.
Neki stručnjaci su upozorili da će se postepenim objavljivanjem informacija građani spriječiti u učešću u institucijama vlasti i u traženju obeštećenja po pritužbama, što direktno utiče na sposobnost zemlje da održi mirno i funkcionalno društvo. Prema zakonima BiH, institucije vlasti moraju odražavati nacionalnost građana prema brojkama iz popisa stanovništva.
“Pošto nema službenih rezultata prošlogodišnjeg popisa, organi [vlasti] moraju odražavati stanje iz [zadnjeg popisa iz] 1991,” izjavila je za SETimes Maksida Pirić, glasnogovornica Centralne izborne komisije BiH.
Drugi stručnjaci kažu da bi nadležne vlasti trebale stremiti ka prevazilaženju stanja u kom bi nedostatak podataka mogao uzrokovati probleme u funkcionisanju vlade.
“Neka vrsta nacionalnog balansa u organima vlasti na svim nivoima u BiH mora postojati i postojat će,” izjavio je za SETimes Radomir Nešković, profesor političkih nauka iz Banje Luke.
Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, istakao je da je krhka ekonomija BiH jedan od glavnih razloga zašto je EU nagnala zemlju u vršenje popisa stanovništva. Dobiveni rezultati će zemlji pomoći da izbjegne zamke špekulacija u procesu planiranja ekonomskih planova, kaže Gavran. On dodaje da su informacije o broju građana, prosječnim prihodima i zaduženjima, te postotak ljudi koji žive u siromaštvu, od presudne važnosti za organe nadležne za donošenje odluka i za potencijalne investitore.
“Pravi podaci pružit će mogućnost da planiramo i da vidimo šta imamo i gdje postoji nedostatak određenih resursa. Bilo kakvo ekonomsko planiranje i analiza nemogući su bez takvih informacija,” izjavio je Gavran za SETimes.
SETimes