Selma Rustempašić: Nekropola stećaka Maculje
Piše: Selma Rustempašić
Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nikada, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj.
U srednjovjekovnoj Bosni nekropolama se nazivaju lokaliteti sa grupama stećaka, nadgrobnih spomenika. Radi se omanjim grupama, ali i lokalitetima sa stotinama nadgrobnih spomenika. Ime je dobila od starogrčkoj riječi koja ima značenje nekros, „mrtvac“ i polis „grad“ ili „grad mrtvih“. Osim naziva nekropola, za srednjovjekovne lokalitete sa stećcima u upotrebi su i nazivi „grčko groblje“ i „svatovsko groblje“. Stećci se obično nalaze u skupinama na povišenim mjestima, uz puteve i na položajima, s kojih se pruža dobar vidik. “…odmakli i od gradova i sela…”
Nekropola stećaka Maculje smještena je na nadmorskoj visini od 998 metara na području Rostova između Novog Travnika i Gornjeg Vakufa, a u narodu je poznata po imenu „Kameni svatovi“.Ova srednjovjekovna nekropola broji ukupno 101 stećak a od ukrasa i simbola su zastupljene: rozete, jabuke, krstovi, ljudski lik sa raširenim rukama, sunce, polumjesec i nema stećke sa natpisima. Glavni zastupljeni oblik je sanduk s podnožjem, zatim sarkofag sa podnožjem ili bez podnožja i takozvane krstače te manji broj običnih ploča. Stećci su uglavnom okrenuti u pravcu istok-zapad i sjever-jug.
Nekropla je nacionalni spomenik. Jedina je nekropola s područja Srednjobosanskog kantona koja je uvrštena za kandidaturu srednjovjekovnih nekropola stećaka na listu „svjetske baštine UNESCO-a“.
Svaki stećak podsjeća na stečeno blago prošlosti. Mi smo stekli stećak od generacija prije nas. Imamo li i ljudsku i historijsku i civilizacijsku obavezu to stećeno blago čuvati za buduće generacije? Zbog toga je svaka briga važna za očuvanje nekropola koje svjedoče historiju naše domovine!