Prijedlog ekonomskih mjera za brži razvoj bugojanske privrede
Intervju sa prof. dr. Ismetom Velagićem, ekonomskim ekspertom
U posljednje vrijeme Bugojno postaje vrlo atraktivna sredina prema kojoj se kreću potencijalni investotori. Mladi priželjkuju kvalitetnije mjesto u društvu. Za Bug.ba o ovoj temi i šansama i mogućnostima za brži razvoj Bugojna, razgovaramo sa prof. dr. Ismetom Velagićem, ekonomskim ekspertom.
Poštovani prof. dr. Velagić, vi ste ekonomski stručnjak, koja je Vaša ocjena aktuelnog stanja bugojanske privrede u kontekstu aktuelnih ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini?
-Bugojnu je danas, više nego ranije, potrebno obezbjediti uslove za privredni i društveni razvoj, a time unaprijediti kvalitet života građana koji u njemu žive. Da bismo došli do kvalitetnih riješenja potrebno je uraditi SWOT-analizu (koju koriste svi ekonomisti EU), na osnovu koje možemo utvrditi realno stanje bugojanske privrede, njene prednosti (snagu), nedostatake (slabosti), mogućnosti (šanse), i prijetnje (opasnosti) po ekonomski razvoj. Osnovni zadatak je da poboljšamo ekonomiju općine, i da eliminišemo slabosti koje su nastale u prethodnom periodu. Pri tome potrebno je koristiti sve interne faktore: prirodne resurse, ljudske resurse, tehnologiju, izgrađenu infrastrukturu.
Dakle, u savremanoj ekonomiji SWOT-analiza je najvažnije sredstvo za izradu ekonomskog programa, i predstavlja metodologiju za analizu stanja privrede, u kakvom stanju se privreda nalazi i u kojem pravcu treba da se razvija. Analizom ističemo snage (strenghts) koje trebamo povećati; slabosti (weaknesses) koje trebamo da prevaziđemo; šanse (opportunities) na koje možemo uticati, i prijetnje (threats) koje je potrebno minimizirati.
Na takav način možemo izbjeći nepovoljne investicije u bugojansku privredu, koje ne ostvaruju dobit, nisu profitabilne, kao i rasipanje lokalnih resursa kojima raspolažemo. Suprotno, resurse, možemo usmjeriti u izgradnju nove infrastrukture, stvoriti nova radna mjesta, privući domaće i strane investitore u našu lokalnu zajednicu.
Bugojno predstavlja lokalnu zajednicu koja je interesantna i privlačna za potencijalne investitore. Iz tog ugla koje izdvajate prednosti za naš grad!
-Ovom prilikom navešćemo najznačajnije prednosti:
– Bugojno je raskršće tri (3) magistralna pravca, i središte Uskopaljske doline.
– Bugojno je pogodna lokacija za korištenje ranije izgrađenih kapaciteta, i izgradnju novih.
– Razvijena privredna infrastruktura, pristupačna komunalna infrastruktura, stvara uslove za nova ulaganja.
– Ljudski resursi, kvalifikovani za angažovanje na nova radna mjesta.
– Stručna općinska administracija, spremna za partnerstvo sa privatnim sektorom.
– Osposobljenost javnih komunalnih preduzeća.
– Ogroman potencijal za razvoj turizma, posebno, lovnog turizma.
– Bogastvo u pitkim i termalnim vodama.
– Hidro-potencijal za proizvodnju električne energije, i veliko šumsko bogastvo.
– Mala privreda i zanatstvo.
U čemu se ogledaju nepovoljnosti prema kojima treba imati kvalitetniju rezervu i oprez?
-Osnovne slabosti (nedostaci) bugojanske privrede su:
– Nedostatak financijskih sredstava, zbog toga, nedovoljan broj investicija (projekata), novih radnih mjesta.
– Velike migracije stanovništva, Bugojno je 1991. imalo 46.889 stanovnika, 2013. godine 34.559, manje 12.330.
– Odlazak mladih obrazovnih kadrova.
– Povećanje trgovine i ugostiteljstva u bruto-društvenom proizvodu (BDP).
– Neiskorištenost prirodnih potencijala za privlačenje investitora i turista.
– Nedostatak savremenih tehnologija za održivo korištenje prirodnih i ljudskih resursa.
– Nedostatak smještajnih kapaciteta (hotela).
– Problemi sa kapitalnim infrastrukturnim objektima (nepostojanje savremene deponije).
– Nedovoljna prepoznatljivost za privlačenje domaćih i stranih investitora.
– Nedovoljna saobraćajna veza sela i grada, zagušenost saobraćaja u dijelovima grada.
Naravno, sve navedeno ne može uraditi i realizovati jedan (prvi) čovjek općine, već podrazumjeva zajedničku aktivnost budućih lokalnih vlasti, privrednika, i svih organizovanih grupa, da kroz dugoročno javno-privatno partnerstvo (JPP) upravljaju resursima Bugojna sa ciljem stvaranja bolje ekonomije, privrede, a time i stvaranje novih radnih mjesta.
Šta predlažete, koje mjere je neophodno poduzimati da se u skoroj budućnosti osjete konkretni pozitivni rezultati?
-Predlažem slijedeće mjere i aktivnosti na tom putu:
- Na prvo mjesto stavljamo izgradnju poslovnih zona. To su zone koje su infrastukturno opremljene za potrebe industrije i trgovine. Ili, bolja formulacija: Infrastrukturno opremljeno zemljište, podjeljeno na parcele, koje se prodaju kompanijama, s namjerom da se bave različitim djelatnostima u određenom periodu.
Takve poslovne zone treba da budu rezultat javno-privatnog partnerstva, pri čemu bugojanska vlast treba da obezbijedi: zemljište i dio infrastrukture (put, voda, struja) po povoljnim cijenama (oslobađanje plaćanja općinskih poreza i taksi za izgradnju i korištenje postojećih objekata, niske cijene zakupa prostora i zemljišta). S druge strane, investitor, treba obezbjediti ostatak infrastrukture, njeno održavanje, pružanje ostalih usluga svim investitorima koji posluju unutar zone.
Na takav način poslovne zone obezbjeđuju priliv domaćih i stranih investicija, obezbjeđuju novu tehnologiju, i stvaraju nova radna mjesta, što je Bugojnu najpotrebnije.
Na osnovu analiza i planova urbanista, ekonomista, pravnika, i ostale relevantne struke najpovoljnije lokacije su bivši privredni giganti iz našeg grada koji su bili prepoznatljivi na širem prostoru. Tu mislim na krug UNIS-ovih tvornica („Slavko Rodić“ i Tvornicu biro mašina, ATP Špediciju, Tvornicu krzna, kože i obuće, te novije aktuelne lokacija Bingo, prostor Kasarne itd. Na navedenim lokacijama potrebno je urediti: imovinsko-pravne odnose, infrastrukturu, tražiti investitore. Smatram da mi sa svoje strane trebamo odraditi svoj dio posla – ne čekati ih.
- Da bi uspjeli u privrednom razvoju, potrebno je formirati Općinsku kancelariju za lokalni ekonomski razvoj (OK-LER). Zadaci kancelarije su sljedeći:
- Apliciranje prema: IPA-fondovima (to su evropski fondovi za realizaciju dobro pripremljenih projekata od lokalne zajednice do nivoa džave), Ministarstvima na svim nivoima po vertikali, Razvojnoj banci FBiH, i Razvojnim agencijama.
- Stvaranje uslova za investiranje u bugojansku privredu.
- Povezivanje općine Bugojno sa drugim općinama i investitorima, te razmjena znanja i iskustva.
- Iznalaziti modele finansiranja kapitalnih projekata putem javnog-privatnog partnerstva (JPP).
- Uspostavljanje baze podataka o potencijalnim investitorima, i koordinacija posjeta potencijalnih domaćih i stranih investitora za projekte na području općine Bugojno.
Možete li ovom prilikom dodatno pojasniti prijedlog Javno privatnog partnerstva (JPP)!
-Da u dosadašnjem dijelu mjera više puta je spomenuto javno-privatno partnerstvo (JPP), evo o čemu se radi. Na prvom mjestu, zbog situacije da se većina infrastrukturnih projekata gradi po takvoj metodi. JPP podrazumjeva saradnju općinske vlasti i privatnog sektora s ciljem zadovoljavanja određenih javnih potreba. Na takav način privatni sektor upošljava svoje resurse i znanja, obezbjeđuje dobra i usluge koje tradicionalno osiguravaju općinske službe. Ubrzani ekonomski razvoj zahtjeva izgradnju infrastrukture, što nije moguće obzirom na ograničena budžetska sredstva. Iskustva drugih pokazuju, da je moguće nedostatak finansija u budžetu nadomjestiti uvođenjem privatnog kapitala u infrastrukturu, putem JPP, kao novog izvora finansiranja projekata na nivou općine. U skladu s tim Skupština Srednjobosanskog kantona donijela je Zakon o javno-privatnom partnerstvu Srednjobosanskog kantona.
Uvođenje JPP u Općinu Bugojno treba da bude dobar preduslov za direktna strana ulaganja (DSU), otvaranje javnih radova. Zašto? Zato što se modelom JPP u dobroj mjeri oslobađaju sredstva općinskog budžeta za druge (socijalne) potrebe, a kvalitet javnih usluga i infrastrukture se poboljšava.
U čemu se ogledaju prednosti ovog segmenta koji se ističe?
-Prednosti saradnje privatnog i općinskog sektora ogledaju se u sljedećem:
- Brža izgradnja infrastrukture, i realizacija projekata,
- Manji ukupni troškovi, i kvalitetnija usluga.
- Bolja raspodjela rizika na privatni i javni sektor,
- Stvaranje dodatnih prihoda, efikasnije upravljanje projektima i javnim dobrima.
Koje predlažete modalitete?
-Postoji više modaliteta JPP, navodimo oblike koji su prilagodljivi sadašnjem stanju bugojanske privrede:
- Design-Build (DB): privatni sektor projektuje i gradi infrastrukturu u skladu sa specifikacijom javnog sektora, najčešće za fiksnu cijenu, gdje je troškovni rizik prenesen na privatni sektor.
- Design-Build-Finance-Operate (DBFO): privatnik projektuje, finansira, i gradi javno dobro, uzima ga u dugoročni zakup, njime upravlja, a nakon toga predaje ga opštini.
- Build-Own-Operate-Transfer (BOOT): ovo je najčešći oblik JPP, gdje privatnik dobiva pravo za finanasiranje, dizajn, izradu, i upravljanje dobrom (projektom). Zatim dobiva pravo da naplaćuje korištenje dobra za određeno razdoblje, nakon kojeg se vlasništvo nad dobrom prenosi opštini.
- Operation License (OL): privatnik dobiva pravo da pruža javnu uslugu u određenom periodu.
Imate li prijedloge projekata za realizaciju?
-Naravno, sa naprijed navedenim mjerama možemo da realizujemo slijedeće infrastrukturne projekte:
- Izgraditi veliki vodeni park kod KSC-a, gdje se ulijeva Poričnica u Vesočnicu.
- Izgraditi novu deponiju otpada, sa najkvalitetnijim tehnološkim riješenjima.
- Rekonstruisati vodovodnu mrežu (sa novim cijevima), izgraditi rezervoar za vodu na Gorici ili Golom brdu i riješti problem napajanja vodom u ljetnim danima, s tim da možemo da koristimo IPA-fondove sa dobro pripremljenom dokumentacijom.
- Povećati i urediti zelene površine, zasadom 5.000 stabala.
- Riješiti problem gradskog grijanja.
- Bivši Hotel „Kalin“ vratiti u prvobitnu funkciju, otkupiti stanove, uraditi fasadu. Za ovaj projekt potrebno je naći strateškog domaćeg ili stranog investitora. Jedna od opcija je hotel dati pod koncesiju od 30 godina, rekao je u ovom dijelu intervjua prof. dr. Ismet Velagić.
Ismet Velagić rođen je 1959. godine u Livnu. Osnovnu školu i Gimnaziju završio u Bugojnu. Ekonomski fakultet – smjer poslovna ekonomija, odsjek financije završio u Sarajevu. Odbranu magistarskog rada na temu „Optimalne metode evaluacije investicionih projekata u građevinarstvu“ odradio je 2004. godine, a odbranu doktorske disertacije na temu „Direktna strana ulaganja“ odbranio je 2010. godine, kada je postao doktor ekonomskih nauka.
Radio u građevinskom preduzeću „Gorica“ Bugojno, Sekreterijatu za privredu i financije općine Bugojno, Službi društvenog knjigovodstva, kasnije Zavod za platni promet FBiH, Ministarstvu financija FBiH-Finansijska policija, preduzeću UNIS-Bugojno, Vijeću Ministara BiH – Komisiji za koncesije BiH, kao stručni savjetnik za ekonomsko-finansijske poslove ( predlaže načine finansiranja projekata, izračunava koncesionu naknadu, obradu studija ekonomsko-finasijske opravdanosti projekata). U okviru ovog radnog mjesta, radi sam na izračunavanju profitabilnosti autoputa na „Koridoru 5C“ u Bosni i Hercegovini.
Od novembra 2005. godine radio na Fakultetu za poslovnu ekonomiju-Banja Luka odjeljenje Travnik, i od oktobra 2008. Sveučilištu/Univerzitet „VITEZ“ Travnik-Fakultet poslovne ekonomije. Objavio veći broj naučnih radova.