Okončana prva faza istraživanja lokaliteta Crkvine kod Bugojna: Bazilika konzervirana
Okončana je prva faza istraživanja lokaliteta Crkvine u predgrađu nekadašnjeg srednjovjekovnog utvrđenja Vesele Straže. Pronađene su zidine objekta za koji će se naknadno utvrditi iz kojeg vremena potiče, koja mu je bila namjena i koliko dugo je korišten.
Zidovi od sedre
– U ovih deset dana istraživanja prve faze urađeno je raščišćavanje lokaliteta od nasipa stvorenog prilikom izgradnje umjetnog jezera. Lokalitet je nekoliko puta iskopavan kako amaterski tako i profesionalno. Nažalost, nismo uspjeli doći do zvaničnog izvještaja koji je urađen nakon istraživanja koja su se odvijala 1983. godine pod rukovodstvom nekadašnjeg Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa NRBiH. Nastavak istraživanja ovog kompleksnog lokaliteta je neophodan, a na kraju ove faze istraživanja zidove ćemo konzervirati do sljedeće godine, kada ćemo okupiti veći broj stručnih ljudi u timu, kako arheologa, tako i konzervatora, arhitekata, izjavila je Ajla Sejfuli, kustos-arheolog iz Zavičajnog muzeja Travnik, koja vodi radove.
Objasnila je kako se u ovoj fazi radilo prvenstveno o zaštitnim radovima sa ograničenim finansijskim sredstvima, ali i da vremenski uslovi ne dozvoljavaju nastavak. Zato će do sljedeće godine lokalitet biti privremeno konzerviran. Podsjetimo, prilikom izgradnje vještačkog jezera na lokalitetu Crkvine, 61-godišnji bugojanski biznismen Husein Smajić je naišao na temelje neke građevine. Saznavši da bi to mogli biti ostaci franjevačke crkve, obratio se Vrhbosanskoj nadbiskupiji, od koje je tražio mišljenje i ponudio im dio svoje parcele kako bi se na istom mjestu izgradila identična crkva kakva je nekada bila. Izrazio je spremnost i da finansijski potpomogne njenu gradnju. Kardinal Vinko Puljić dao je svoj blagoslov za izgradnju crkve, poslao povjesničare koji su utvrdili istinitost i poručili kako se radi o neprocjenjivoj vrijednosti objekta.
Nakon dobijanja odobrenja od Kantonalnog zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Srednjobosanskog kantona, u predgrađu nekadašnjeg srednjovjekovnog utvrđenja Vesele Straže počela je prva faza istraživanja lokaliteta.
Ustanovljeno je da se radi o objektu većih dimenzija – 16 puta 20 metara. Pronađeni su ostaci zidova građenih od sedre, međutim, nije pronađen nikakav pokretni arheološki materijal, ništa što bi konkretno navelo na zaključak iz kojeg perioda je ova građevina.
– U pisanim izvorima se spominje postojanje franjevačke crkve i samostana. Mještani su upoznati sa istraživanjima koja su bila ovdje 1983. godine i arheolozi su tada dali neke preliminarne rezultate da se radi o jednom kasnoantičkom objektu. Nažalost, zbog nedostatka pokretnog arheološkog materijala, zbog nedostatka kulturnih slojeva, nismo bili u mogućnosti da to potvrdimo. Ono što je sigurno jeste da je u srijedu otkriven poklopac jednog srednjovjekovnog kamenog sarkofaga. Nažalost, radi se samo o poklopcu, nedostaje donji dio sarkofaga, što je još jedan dokaz da je ovdje nešto rađeno, da je lokalitet prekopavan i nestručno u nekoliko navrata. Veliki dio objekta je uništen i prilikom postavljanja cijevi za navodnjavanje. Zbog vremenskih uslova smo odlučili da okončamo prvu fazu, istakla je Sejfuli.
Blizu poklopca sarkofaga pronađeni su ostaci dva dječija skeleta, što navodi na pretpostavku da se oko ovog objekta formiralo i groblje. Na proljeće će se isušiti vještačko jezero koje je uradio Smajić za potrebe svoje mini hidroelektrane. Obale će se morati pomjeriti da bi arheolozima bilo olakšano istraživanje. Velik je nasip na lokalitetu, na nekim dijelovima visok između dva i tri metra. Radi se o umjetnom nasipu koji je vlasnik prilikom pravljenja jezera napravio. Prebačena je određena količina zemlje na same zidove, tako da ovdje ima dosta posla.
Apsida ispod nasipa?
– To nije još istraženo, jer nam nasip stvara veliki problem. Od arheologa koji su 1983. godine ovdje iskopavali dobila sam nezvaničnu informaciju da je apsida pronađena, ali se nisu mogli sjetiti na kojem dijelu. Pretpostavljalju da se radi o kasnoantičkoj bazilici. Samo dalja istraživanja koja su neophodna će dati jasniju sliku o ovom kompleksu.
Smajić očekuje pomoć
“Završavamo posao za ovu godinu. Nastavićemo radove na proljeće. Ista ekipa, Ajla, mi, vi. Sve je jasno vidljivo, vidi se križ na zidu, vidi se apsida koja ide prema gore i mislim da nema više sumnje da to nije crkva. Iz kojeg stoljeća, to ćemo vidjeti”, rekao je Husein Smajić i dodao kako ostaje pri tome da će pomoći u izgradnji replike crkve na istom mjestu, ali i da očekuje i pomoć šire zajednice, jer “ovo nije samo moje, već svih nas”.
Stećci u Seoni
U blizini Crkvine nalazi se nekoliko lokaliteta na kojima se nalaze stećci. Jedno od njih su Pršljani, koji su udaljeni četiri, i Seona, koja je oko tri kilometra udaljena od mjesta gdje se vrši istraživanje. Hajrudin Bevrnja, mještanin iz Vesele, pokazao nam je neke od stećaka u Seoni.
Mirza Dajić/Oslobođenje
(bug.ba)