Obrad Kisić: DOLAZAK JESENI
Iako ljeto kalendarski još traje, miris jeseni, po vremenskim prilikama i događajima koji nas očekuju, sve više se osjeća u našem gradu. Dosta Bugojanaca, njih nešto više od 4000, koji imaju sreću da rade, za razliku od 6500 sugrađana, koji se nalaze na evidenciji Biroa za zapošljavanje, okončala je svoje godišnje odmore i vratili su se svojim svakodnevnim obavezama. Dijaspora je već odavno spakovala svoje kofere i već se nalaze na svojim stalnim adresama u nekoj od evropskih ili prekookenanskih zemalja u kojima rezimiraju utiske iz rodnog kraja.
Posljednjim augustovskim vikendom bugojanske prevozničke firme zaključile su ovogodišnju sezonu jednodnevnih vikend izleta na Makarsku rivijeru u kojima su i ove godine uživali mnogi Bugojanci koji nemaju dovoljno sredstava za ljetovanje, ali su za 15 KM, bar jednom, mogli da osjete miris Jadrana.
Prvi dani septembra, po običaju, donose nam početak nove školske godine. Učenici će se 5. septembra ponovo naći u školskim klupama. I ove godine se prosvjetni radnici suočavaju sa problemom nedovoljnog broja učenika. U sve tri bugojanske srednje škole ostao je veliki broj upražnjenih mjesta. Slično je i u osnovnim školama. Neke od gradskih škola nisu uspjele upisati ni 40 prvačića, dok su škole u bugojanskim selima upisale tek po jedno odjeljenje prvog razreda, uglavnom, sa brojem učenika ispod pedagoških standarda. Problem sve manjeg broja učenika bit će izraženiji i narednih godina.
Natalitet na području općine Bugojno je već duže vrijeme u stalnom padu, jer se godišnje rađa između 250 i 280 beba. To je čak četiri puta manje nego u periodu do 1991. godine kada se u Bugojnu godišnje rađalo između 1100 i 1200 djece. Nepovoljnu demografsku sliku upotpunili su i nedavno objavljeni rezultati popisa stanovništva iz oktobra 2013. godine. Prema ovim podacima u Općini Bugojno živi 31470 stanovnika, što je za 17000 manje u odnosu na popis iz 1991. godine. Dobro upućeni tvrde da se broj stanovnika od vremena popisa stanovnika do objavljivanja rezultata još više smanjio. Veliki broj osoba, u nekim slučajevima i cijele porodice, zbog ekonomskih i socijalnih razloga, odselile su se u inostanstvo.
Zanimljivo da se niko od aktuelne lokalne vlasti, ali ni političkih subjekata, koji pretenduju da od oktobra budu dio te vlasti, nije se ni osvrnuo na zabrinjavajuće rezultate popisa stanovništva. Za njih je zanemarljiva činjenica da se za 22 godine broj stanovnika smanjio za jednu trećinu, za 17000, koliko ih je u Bugojnu 1991. godine bilo zaposleno. Političke partije i nezavisni kandidati još od početka ljeta su okrenuti lokalnim izborima, koji su zakazani za 2. oktobar. Borba za glasače već uveliko traje i sve je podređeno dobijanju četverogodišnjih mandata u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, koji nose niz pogodnosti.
Zbog toga će predizborna kampanja, koja počinje 2. septembra kako to već biva svake druge godine, uoči lokalnih ili općih izbora, obilježiti prve jesenje dane na području bugojanske općine. Ponovo će oživjeti priča o otvaranju rudnika uglja i izgradnji termoelektrane, koja je aktuelna još od 2004. godine, a koja, pokazalo se, nema nikakvo uporište.
Slušat ćemo nezaobilaznu priču o otvaranju stotine pa i hiljade novih radnih mjesta, dolasku neimenovanih investitora koji će uložiti kapital u razvoj općine Bugojno. Stranke i nezavisni kandidati, po običaju, utrkivat će se u obećanjima kako će se život Bugojanaca, nakon 2. oktobra, promijeniti nabolje, iako su i sami svjesni da malo ili gotovo ništa od obećanog mogu ispuniti, bez obzira kakvi izborni rezultati bili. To nas je naučilo iskustvo iz ranijih izbornih godina, nakon kojih je, uglavnom, sve ostajalo po starom i bez nekih značajnijih promjena na bolje.
Obrad Kisić