(Ne)pravda za Paragu
Rat, vele, probudi i ono najbolje i najgore u ljudima. U našoj BiH oduvijek je bilo, pa i tokom posljednje agresije, koja i dalje traje, “žestokih momaka” čija se povijesna uloga različito sagledava. Od Hadži Loje, preko Huske Miljkovića, pa dalje do devedesetih, teško da ćemo dobiti jedinstven sud o ljudima koji su obilježili dio naše prošlosti. Jedan od takvih je Hanefija Prijić Paraga, komandant Trećeg bataljona 317. slavne bratske brigade Armije RBiH iz Gornjeg Vakufa. Mirnodopski zidar među prvima se hrabro stavio u odbranu zemlje. Odlikovan je, našao se u knjigama, čak je i opjevan. Postoje i svjedoci njegove humanosti prema zarobljenicima HVO-a i srpskim civilima. Paraga nije bio izvršilac, ali je osuđen zbog komandne odgovornosti za smrt italijanskih humanitaraca 29. maja 1993. godine na planini Radovan. Taj zločin jeste mrlja u borbi Armije RBiH, ali, za razliku od dugih, Prijić je u KPZ-u Zenica proveo 13 godina i četiri mjeseca. Iz mirnog života i posvećenosti djeci, on je krajem oktobra prošle godine, bez ikakvog osnova, bačen u vrtlog međunarodnog pravosuđa, te je preko Njemačke završio u Italiji.
Dok na stotine ratnih zločinaca mirno hoda po BiH, regionu i svijetu, smijući se pravdi i objavljujući svoje fotografije na društvenim mrežama, dok hiljade slučajeva još stoje u tužilačkim fijokama, a „kapitalci“ poput Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić odavno su odležali haške presude, Hanefija se suočava s mogućnošću nove kazne, možda i doživotne, i to za djelo za koje je već osuđen!? To je presedan koji nije zabilježen u historiji ratova na prostorima bivše Jugoslavije devedesetih, a sigurno ni ranije! Država BiH to nijemo posmatra, kao i brojne druge slučajeve gdje je na testu njen međunarodni integritet i suverenitet. Nastranu činjenica što se u ovom slučaju radi o veteranu Armije RBiH i bh. državljaninu, ali zar BiH može dozvoliti da je, dok ide ka EU, tretiraju kao banana-državu čije presude niko i ne šljivi?! Ili, zapravo, Bošnjaci i pripadnici Armije RBiH uopće, moraju biti osuđeni po dva puta za isto djelo kako bi bio ispunjen onaj stari plan (na kojem revnosno radi i dio Tužilaštva BiH) da žrtva i agresor budu izjednačeni ili jednako krivi?
Autor: Faruk Vele