popis

Najčešća pitanja o popisu stanovništva

1. Kada će se provesti Popis 2013. ?

Prema usvojenim izmjenama Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, Popis će se vršiti u periodu od 01. – 15. oktobra 2013. godine, sa stanjem na dan 30. septembar 2013. godine u 24.00 (u ponoć), što se smatra referentnim datumom Popisa.

2. Zašto je bitan popis?

Popis je najopsežniji izvor podataka o stanovništvu, domaćinstvima, porodicama i stanovima. Ažurirani statistički podaci o stanovništvu (razvrstani po dobi, školskoj spremi, zaposlenju, geografskoj zastupljenosti itd.) i domaćinstvima (brojčano stanje, obilježja, itd.), su od ključnog značaja za budući napredak BiH i za EU integracije, preciznije, za društveno-ekonomski razvoj i dolazak stranih investicija u državu, planiranja infrastrukture, razvoj učinkovitih društveno ekonomskih politika, raspodjelu sredstava, primanja sredstava iz pristupnih fondova EU, itd.

3. Ko sve sudjeluje u Popisu 2013.?

Popis organiziraju i sprovode statističke institucije u BiH :

Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske u suradnji sa administrativnim organima i organizacijama BiH, nadležnim entitetskim administrativnim organima i organizacijama, nadležnim organima Brčko Distrikta i jedinicama lokalne samouprve.

4. Koje su glavne zadaće statističkih institucija?

-       izrada jedinstvenih Metodologija za pripremu, organizaciju i provođenje Popisa te definiranje sadržaja i izgled svih popisnih obrazaca

-       pravovremeno i detaljno obavještavanje stanovništva o cilju, značenju i sadržaju Popisa

-       Iirada uputstava za sudionike u Popisu i nadzor njihove jedinstvene primjene

-       organiziranje i nadziranje stručno-metodološkog osposobljavanja popisnih komisija i instruktora

-       pružanje strčno-metodološke pomoći popisnim komisijama u pripremi i provođenju Popisa

-       organiziranje štampanja popisnih obrazaca, uputstava i ostalih materijala za pripremu i provođenju Popisa te njihov raspored na osnovu utvrđene distributivne liste

-       preuzimanje popunjenih obrazaca nakon popisivanja

-       organiziranje unosa, obrade i kontrole popisnica i formiranje jedinstvene baze podataka sa svim podacima iz popisnica

-       odlučuju o izboru tehnologije unosa i obrade podataka kao i izboru opreme i programskih paketa za unos i obradu podataka

-       obrada podataka dobivenih popisom i objava prvih i konačnih rezultata popisa u skladu sa pozitivnom praksom i standardima EU

-       planiranje i raspored financijskih sredstava za oraganizaciju i provođenje popisivanja, obradu podataka te publikovanje i diseminaciju podataka

5. Na osnovu kojeg zakona se provodi Popis 2013.?

Popis 2013 provodi se na osnovu Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH („Službene novine Federacije BiH „, broj 14/12) i Zakona o izmjenama zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH („Službeni glasnik BiH „broj 18/13), kojim se uređuju sadržaj, priprema, organizacija i provođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, obaveze državnih i drugih organa i organizacija uključenih u Popis, obaveze i dužnosti građana kao davatelja popisnih podataka i lica koja obavljaju poslove popisa, objavljivanje popisnih rezultata i financiranje popisa

6. Jesu li građani obavezni sudjelovati u Popisu 2013.?

Da, sudjelovanje  u Popisu 2013. obavezno je, što je naznačeno i u Zakonu o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. (član 11 ili član 43)

7. Od kada se provode popisi stanovništva u  BiH?

Najstariji popis stanovništva Bosne i Hercegovine datira još sa samog  početka sedamnaestog stoljeća, a sproveden je u vrijeme turske vladavine balkanskim zemljama, pa i Bosne i Hercegovine. Ovi popisi – defteri su rađeni po sandžacima, tadašnjim upravnim jedinicama. Defteri koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, nalazue se u Državnom arhivu Republike Turske, sortirani su i arhivirani u različitim serijama dokumenata, a većina njih je kodirana kao Tapu defteri. Pedesetih godina dvadesetog stoljeća Turska je BiH dostavila nekoliko desetina ovih popisa iz Državnog arhiva Republike Turske i ovim činom je napravljen veliki pomak u izučavanju prošlosti bosanskohercegovačkih naroda. Defteri koji su se odnosili na sve krajeve bivše Jugoslavije su bili pohranjeni u Orjentalnom institutu u Sarajevu. Prilikom agresorskog granatiranja Sarajeva 16. i 17. maja 1992. godine svi defteri su u potpunosti izgorjeli.

Sa aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine, slijede novi popisi stanovništva.

Prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini od strane austro-ugarske vlasti izvršen je 1879. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1879. godine u BiH živjelo je 1.158.440 stanovnika, 550.651 je stanovništvo ženskog pola, a 607.789 je stanovnišvo muškog pola. Gustoća naseljenosti je bila 22.6 stanovnika na km².

Drugi popis  popis stanovništva u Bosni i Hercegovini od strane austro-ugarske vlasti izvršen je 1885. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1885. godine u BiH živjelo je 1.336.091 stanovnika, 631.066 osoba ženskog pola, a 703.025 osoba muškog pola. Gustoća naseljenosti kod ovog popisa je iznosila 26.1 stanovnik po km².

Naredni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1895. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1895. godine u BiH živjelo je 1.568.092 stanovnika, od čega je bilo 739.902 žena, a 828.190 muškaraca. Gustoča naseljenosti je 30.6 stanovnika po km².

Posljednji popis stanovništva pod austro-ugarskom vladavinom u Bosni i Hercegovini je izvršen 1910. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.200 km² 1910. godine u BiH živjelo je 1.898.044 stanovnika, 903.192 stanovnika ženskog spola, a 994.854 stanovnika muškog spola. Gustoća naseljenosti je 37.1 stanovnik na km².

Po okončanju Prvog svjetskog rata, 1918. godine Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom i Crnom Gorom, ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. godine službeno nazvana Kraljevinom Jugoslavijom.

Godine 1921. izvršen je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini. Po popisu stanovništva na površini od 51.200 km² 1921. godine u BiH živjelo je 1.890.440 stanovnika, 924.231 osoba ženskog spola, 966.209 osoba muškog spola. Gustoća naseljenosti je 36.9 stanovnika na km².

Po popis stanovništva u Bosni i Hercegovini  izvršenom 1931. godine na površini od 51.564 km²  u BiH živjelo je 2.323.555 stanovnika, žena 1.138.515, a muškaraca 1.185.040. Gustoća naseljenosti je 45.1 stanovnik na km².

Novi svjetski rat donosi promjene u političkom sistemu Jugoslavije i 1948 kada je izvršen popis stanovništva njeno zvanično ime je Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Po ovom popisu na teritoriji Bosne i Hercegovine koj obuhvata površinu od 51.200 km² . godine živjelo je 2.564.308 stanovnika. Broj stanovika ženskog spola je 1.327.376, a muškog spola je 1.236.932. Gustoća naseljenosti je 50.1 stanovnik na km².

Drugi po redu popis stanovništva FNRJ je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u Bosni i Hercegovini je bila gotovo identična onoj iz 1948. godine , s tim da je kotar Odžak ukinut i pridružen kotaru Modriča. Na popisu 1953. godine nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman (Bošnjak).Po popisu stanovništva na površini od 51.221 km² 1953. godine u BiH živjelo je 2.847.459 stanovnika, žena 1.461.900, a muškaraca 1.385.559. Gustoća naseljenosti je 55.6 stanovnika na km².

Treći po redu popis stanovništva u  FNRJ objavljen je 30.marta 1961. godine. Učinjen osam godina nakon prijašnjeg, ovaj popis je donio značajne promjene. Ukinuta je podjela na kotare, i uvedena podijela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Ova podjela će uz neke manje promjene potrajati do danas, s mnogim općinama koje još uvijek imaju granice povučene 1961. Druga značajna promjena je ta, da je uvedena kategorija Muslimana kao etničke pripadnosti, iako se dio današnjih Bošnjaka još uvijek izjašnjavao kao neopredijeljeni Jugoslaveni.

Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km², 1961. godine u BiH, živjelo je 3.277.948 stanovnika. Broj stanovnika ženskog spola iznosio je 1.678.238, a muškog spola 1.599.665. Gustoća naseljenosti je 64.0 stanovnika na km².

Popis stanovništva u  SR Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.197 km² 1971. godine u BiH živjelo je 3.746.111 stanovnika, od čega 1.911.511 su činile osobe ženskog pola, a 1.834.600 osobe muškog pola. Gustoća naseljenosti je 73.2 stanovnika na km².

Popis stanovništva u  SR Bosni i Hercegovini je izvršen  1981. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.197 km² 1981. godine u BiH živjelo je 4.124.256 stanovnika. Broj žena iznosio je 2.073.343, a muškaraca 2.050.913. Gustoća naseljenosti je 80.6 stanovnika na km².

Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini u sastavu SFRJ je izvršen u martu.1991. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km² 1991. godine u BiH živjelo je 4.377.033 stanovnika. Broj osoba ženskog spola iznosio je 2.193.238, a muškog spola 2.183.795. Gustoća naseljenost je 85.5 stanovnika na km².

Pri posmatranju kretanja broja stanovnika u periodu od 1948. do 1991. godine uočava se da je prosječna godišnja stopa rasta stanovništva bila 2,1% ranijih decenija i 0,6% za vrijeme posljednje decenije.

Bosna i Hercegovina je 1.marta 1992. godine, nakon odluke građana BiH referendumom o samoopredjeljenju stekla nezavisnost. Međutim 6.aprila 1992. godine izvršena je agresija na Bosnu i Hercegovinu. Prema najnovijim izvještajima u ratu je stradalo oko 94.000 stanovnika, a raseljeno je oko 1,8 miliona. Rat je okončan potpisivanjem mirovnog sporazuma u Daytonu, 21. novembra 1995. godine.Prema međunarodnim procjenama iz 2006. godine, u Bosni i Hercegovini živi 4.498.976 stanovnika.

8. Kada će biti objavljeni prvi tj. preliminarni rezultati Popisa 2013. i koji će podaci tom prilikom biti objavljeni?

Prvi, tj. preliminarni rezultati objavit će se nakon 90 dana od dana završetka popisnih aktivnosti, a sadržavat će podatke o ukupnom broju popisanih osoba te ukupnom broju stanovnika, domaćinstava i stambenih jedinica, na nivou države, entiteta, za Distrikt Brčko, općina i naselja.

9. Jesu li lični podaci prikupljeni Popisom službena tajna? 

Jedno od osnovnih načela službene statistike podrazumijeva  zaštitu i povjerljivost individualnih podataka.

Individualni podaci prikupljeni popisom službena su tajna i kao takvi neće se niti objavljivati niti prosljeđivati bilo kome za bilo kakve svrhe.

Podaci popisa prikazivat će se isključivo agregirani na nivou države, entiteta, Distrikta Brčko, gradova, općina i naseljenih mjesta.

Zaštita individualnih podataka jamči se Zakonom o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013 („Službeni glasnik BiH“, br. 10/12), Zakonom o zaštiti ličnih podataka  („Službeni glasnik BiH“, br. 32/01), Zakonom o statistici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 26/04), Zakon o izmjenama i dopuni zakona o statistici BiH  („Službeni glasnik BiH“, br. 42/04)  te entitetskim zakonima o statistici.

Moguća pitanja

 –       Kako će se popisivati – član 40, vojska, zatvorenici?

Član 40. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine reguliše popisivanje državljana BiH koji žive u inostranstvu, a imaju prebivalište u BiH i odsutni su duže od 12 mjeseci. Ovaj član Zakona definiše da će se popisivanje navedenih lica obaviti na posebnom popisnom obrascu za inostranstvo koji će biti objavljen i dostupan na web-stranici Agencije za statistiku BiH. Popunjeni obrazac ova lica dostavljaju poštom s povratnicom na adresu Agencije za statistiku BiH najkasnije do 15.10.2013. godine.

Popis lica u vojnim objektima Bosne i Hercegovine organizira i provodi Ministarstvo odbrane BiH prema uputstvima dobijenim od Agencije za statistiku BiH. Popisni materijal za popisivanje ovih lica obezbjeđuje Agencija za statistiku BiH (član 34. Zakona)

Popis lica na izdržavanju kazne zatvora ili zavodsko-odgojnih mjera u ustanovama koje su pod neposrednim nadzorom Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine provodi ovo Ministarstvo u saradnji sa organom nadležnim za izvršenje sankcija, pritvora i drugih mjera (član 33. Zakona).

-       Koji su međunarodni dokumenti korišćeni?

      Preporuke konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010. godine pripremljene u saradnji Evropske komisije UN-a za Evropu i Statističkog ureda Evropske Unije – EUROSTAT-om (“Conference of European Statisticians Recommendations for the 2010 Censuses of Population and Housing” prepared in cooperation with the United Nations Economic Commission for Europe and the Statistical Office of the European Communities (EUROSTAT), New York and Geneva, 2006)

      Načela i preporuke Ujedinjenih nacija za popise stanovništva i stanova (Principles and Recommendations for Population and Housing Census, Revision 2, United Nations, New York, 2008).

      Regulativa broj 763/2008 Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske Unije o popisima stanovništva i stanova od 9. jula 2008. godine (Regulation (EC) No 763/2008 of the European Parliament and of the Council of 9 July 2008 on Population and Housing Censuses)

      Regulativa broj 1201/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske Unije o popisima stanovništva i stanova od 30. novembra 2009. koja implementira Regulativu 763/2008 Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske Unije o popisima stanovništva i stanovanja u pogledu tehničkih specifikacija obilježja i njihovog raščlanjivanja.

-       Koja se definicija koristi u određivanju ukupnog broja stanovnika?

Koncept uobičajenog mjesta stanovanja lica koja se popisuju je koncept koji se, kao međunarodni standard, primjenjuje za definisanje ukupnog stanovništva. Uobičajeno mjesto stanovanja je mjesto u kojem lice živi i u kojem obično provodi svoj dnevni odmor bez obzira na privremeno odsustvo u drugom mjestu Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu zbog posla, školovanja, odmora, obilaska rodbine i prijatelja, rekreacije, liječenja ili vjerskog hodočašća.

-       Šta ako se osoba ne zatekne kod kuće u vrijeme popisa?

Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne u stanu lica obuhvaćena popisom, a podatke ne može da prikupi na način koji je predviđen Zakonom o popisu stanovništva u BiH 2013. godine, ostavit će licu pismeno obavještenje o dužnosti da dostavi podatke nadležnoj popisnoj komisiji do 15. oktobra 2013. godine. Obavještenje će sadržavati radno vrijeme i adresu nadležne popisne komisije.

-       Šta se radi sa obrascima kad se unesu svi podaci?

Uništavanje popisne građe nastale u radu nadležnih organa i organizacija u Bosni i Hercegovini za poslove popisa, obavlja Agencija u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi i Arhivu Bosne i Hercegovine i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona.

-       Kome se treba obratiti u vezi sa radom na Popisu ?

Poziv za osoblje (popisivače i instruktore) biće javni uz definisane kriterije za odabir koje će definisati statističke isntitucije. Prema članu 26.b) popisne komisije lokalne samouprave „vrše izbor i imenovanje instruktora i popisivača lokalne samouprave“.

-       Koji su preduvjeti za rad na Popisu?

Procedure za izbor općinskih instruktora i popisivača definišu kriterije za izbor osoblja za rad na Popisu, kao u potrebne preduvjete koje kandidati moraju ispunjavati.

-       Koliko će iznositi naknada sudionicima u popisu

Iznosi naknada učesnicima u popisu određuju se prema Odluci o iznosima naknada učesnika u popisu. Popis (1) Popis (2) Popis (3) Popis (4) Popis (5) Popis (6)

Nema komentara

Napiši komentar

*

*