Loša realizacija obaveza Vlade i Skupštine SBK-a u 2016. godini

Loša realizacija obaveza Vlade i Skupštine Srednjobosanskog kantona direktno se odražava na kvalitetu života građana, navedeno je u izvješću Centara civilnih inicijativa o prošlogodišnjem radu institucija vlasti SBK-a, koje je predstavljeno danas u Travniku.

Kako je kazala predstavnica CCI-a Lejla Deronja-Suljić, u martu, maju, augustu i oktobar 2016. godine, Skupština SBK-a nije održala nijednu sjednicu, a u preostalih osam mjeseci održala je sedam kompletnih i početak jedne sjednice, čijeg nastavka nije bilo do kraja 2016. godine.

„Sa 86 razmotrenih mjera u 2016. godini, Skupština SBK-a spada u donju polovicu kantonalne ljestvice. Još je lošija situacija sa zakonima jer sa osam usvojenih i dva prihvaćena u nacrtu, to je najlošiji rezultat u posljednjih šest godina i najlošiji rezultat neke kantonalne skupštine u 2016. godini“, kazala je Deronja-Suljić na konferenciji za novinare.

Pozitivan pomak je, kako je rečeno, učinjen po pitanju usvajanja Programa rada, čemu Skupština u aktualnom sazivu pristupa mnogo ozbiljnije.

„No, pravovremeno usvajanje Programa rada, iako je pohvalno, nema previše smisla ako ga ne prati dobra realizacija planiranog. Od svega 60 mjera, planiranih Programom rada, usvojeno je tek 42 posto. Realizacija je posebno loša na najznačajnijim mjerama, zakonima, jer nije realizirano čak 93 posto planiranog“, istaknula je Deronja-Suljić, ocjenjujući kako je usvojena jedna strategija, a radi se o izuzetno važnoj Strategiji razvoja SBK-a za period 2016.-2020.

Govoreći o transparentnosti rada Skupštine SBK-a, iz CCI-a su upozorili da je to jedina institucija zakonodavne vlasti u BiH koja nema svoju službenu web stranicu.

Kada je riječ o prošlogodišnjem radu Vlade SBK-a, ocijenjeno je kako je njena produktivnost najveća u posljednjih šest godina, ali da kvantiteta ne znači nužno i kvalitetu, što je vidljivo po ukupno 11 utvrđenih zakona.

„Većina razmotrenih mjera su mjere dnevno-operativnog karaktera. Različite odluke, suglasnosti, rješenja i zaključci, čine 71 posto od svih razmatranih mjera. S druge strane, postotak značajnijih mjera, koje mogu dugoročno pozitivno utjecati na kvalitetu života građana, bio je krajnje nizak. Zakoni čine tek 0,86 posto u ukupnoj masi razmatranog, a strategije tek 0,12 posto“, naglasila je Deronja-Suljić.

Kako je rečeno, kao i Skupština, Vlada je donijela na vrijeme Program rada za 2017. godinu, ali je iz Akcijskog plana za realizaciju Reformske agende usvojila pet od 50 mjera.

Glasnogovornica CCI-a Ana Lučić istaknula je potrebu povećanja efikasnosti obje institucije vlasti u SBK-u, pogotovo u realizaciji zakona i strategija.

„Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija, te usklađivanje primanja i privilegija političara s općom situacijom u društvu“, navela je Lučić.

CCI je ponovno upozorio da je prosječna plaća u SBK-u najniža u Federaciji BiH.

Fena

Nema komentara

Napiši komentar

*

*