Kupres: TU OKO NAS – ZOVA
Pripremili: Orhana Burek, profesor biologije i Amer Brčić, profesor hemije u Gimnaziji Bugojno
Zova – zoha stara 100 godina nalazi se u dvorištu kuće Amera Brčić u centru Kupresa, pored džamije, debljine cca 30 cm i visne oko 9 m.
Kako nastupi ovo toplo proljeće, insan nikako da se skrasi u kući ili svom stanu. Teško je moj rođeni brate izdržati u zatvorenom prostoru. Posebno se oči vole odmarati u zelenilu, bilju i zerzevatu, vole prirodu, svježinu, lahor vjetrića i kombinaciju sunca i hlada. U toj hođi i stalnom prolazu svojim sudbinskim sokacima, uočih mnoštvo bijelog grmlja mirišljave zobe. Njen miruh, stablo i bjelina cvjetova me vratiše u mladost i probudiše godinama zapretani i uspavani sevdah i dert momaštva, prostranstvo naših njiva, omamu proljeća, raskoš bašti, uskoću osunčanih sokaka, tehniku branja zove i njenog sušenja na bijelim bezovima i pređanim boščama.
U Bosni zova – zoha se brale po živicama, baščama, njivama i prolazima. U nekim evropskim zemljama, zova je zasađena, prenesena i udomaćila se po gradovima, pored kuća, u baščama i vrtovima. Građani je jako vole, sevdišu i uživaju da je gledaju, beru i mirišu. Za nepovjerovati je koliko sam stabla zove nalazi u parkovima kako kućnim tako i gradskim.
Evo za podsjećanje jedan članak o Zovi-bazgi
Zova-Bazga – lat. Sambucus ssp
Crna zova, bazga : Sambucus nigra L.
Crvena zova, bazga – Sambucus racemosa L.
Abdovina – Sambucus ebulus L.
PORODICA: Caprifoliaceae – kozokrvnice ; Familija Sambuceacae
OSTALI NARODNI NAZIVI : zoba, zova, baz, baza, bazgovina, crna bazga, zovika, aptovina, bujad, abda, aptika,
Farmakopejski naziv : Sambuci flos
HISTORIJA : Sambucus dolazi od grčkog sambyx , naziv za crvenu boju olovnog spoja minija, na koju naliči crveni sok plodova. Racemosus znači grozdast, oblik cvjetova i plodova. Ebulus je rimsko ime ove vrste bazge
Kod starih naroda zoba – zova je bila simbol smrti i rođenja, služila za zaštitu od zlih sila, ali i saveznica vještica. Vjerovalo se da je spaljivanje drveta zove predznak smrti. Prema narodnom vjerovanju bazga je povezana sa Podzemnim svijetom; svirala napravljena od zove (bazge) mogu po narodnom praznovjerju prenositi poruke s Onog svijeta, odnosno da neko preko nje oglašava Donji svijet, te da njenu krošnju nastanjuju duhovi. Vjerovalo se da grančica zove u džepu štiti od reume. Do kraja XIX stoljeća vinu od zovinih bobica bilo je mjesto na londonskim ulicama, gdje se u hladnim zimskim danima (i noćima) prodavalo kako bi osvježilo i ugrijalo putnike i radnike.
Za vanjsku primjenu upotrebljavali su se listovi za pripravljanje obloga kod upala, opeklina, ugriza psa i čireva. Cvjetovi su se upotrebljavali za pojačano izlučivanje mlijeka, ublažavanje bolova i kao sredstvo za pojačano znojenje. Bobice bazge upotrebljavale su se kao diuretik i antidijaroik. Kora se koristila protiv žutice, vodene bolesti i kao sredstvo za pospješivanje menstruacije.
Kao ljekovita biljka koristila se još u doba Hipokrata, Plinija, Galiena, Heraklija.
U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od zrelih bobica – gnječile su tamnoljubičaste bobice i tako dobivale sok koji je davao njihovoj kosi lijepi crvenkasti refleks.
OPIS : Zova, zoba, bazga spada među najstarije i najljekovitije bilje naših krajeva i Evrope. Zova je takođe jestiva, odnosno neki njezini dijelovi. Stablo (grm) zove raste 3 do 10 metara u visinu, listopadno je to drvo, kora je debela i svijetlosive boje. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene su mekahnom srži. Listovi su svijetlozeleni i perasti, jajasti i ušiljeni. Cvjetovi su dvospolni mirisni (jak i intenzivni miris) sastavljeni štitci, bijele ili žućkaste boje. Cvate od maja do juna. Iz cvjetova nastaju oprašivanjem plodovi koji su u početku zelene boje, pa prelaze u ljubičastocrvenu da bi na kraju postali potpuno crni. Plodovi su bobe veličine 3-6 mm sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crveni sok.
Omiljena mjesta su joj šumske čistine, rubovi šuma, uz putove uz naselja. Voli dosta svjetla, vlažnu i propusnu zemlju, a najlakši način razmnožavanje je korijenskim izdancima i poluzrelim reznicama ljeti. Često se sama zasijava sjemenom.
Ljekovite sastojke naći ćemo u svim dijelovima biljke.
Zova sadrži cijanogenetski heterozid sambunigrozid koji ima dosta jako antivirusno djelovanje, uzrokuje znojenje, zatim flavonski heterozid rutozid, eterična ulja, tanin, smolu, invertni šećer, organske kiseline, antocijan, holin i vitamin C. Kora i list sadrže i alkaloid sambunigirin i purgativne smole. U cijeloj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u plodovima jabučne kiseline,.
Crvena zova tjera snažno izdanke iz žila i panja. Crvena bazga je češća na čistinama i sječinama i šumskim požarištima, javlja se i u planinskim šumama, najčešće u pojasu miješane bukve i jele. Traži sunčane položaje iako dobro podnosi i hlad.
Crna zova je otporna na niske temperature, voli vlažna i humozna tla, duboka zemljišta bogata azotom. Susrećemo ju u šikarama, živicama, na rubovima šuma, šumskim sječinama a ide do 1200 m nadmorske visine.
Abdovinu nalazimo često u većim skupinama na šumskim čistinama, uz puteve, živice bogate humoznim zemljištima. Raste do 2 metra u visinu. Trajna je zeljasta biljka. Cijela biljka ima jako neugodan miris, a posebno cvjetovi koji tjeraju insekte (uši, stjenice, muhe), gorkog je okusa, jedno korijen nema ni okus ni miris.
PRIMJENA i SAKUPLJANJE: Kora se sakuplja u proljeće ili u jesen, ima istu vrijednost kao i cvijet, bere se s debljih grana, upotrebljava se njezin srednji – zeleni sloj. Prije upotrebe gornja se kožica sastruže i baci. Lišće se bere kad se potpuno razvije. Svježe stučene listove stavljati na bolna mjesta kao oblog. Lišće je djelotvorno kao oblog kod hemoroida.
Cvjetovi potkraj proljeća dok se nisu posve rascvali, kada se cvijet trusi – rasipa – nije za upotrebu, također kod sušenja cvijet ne smije promijeniti boju. Plodovi se beru u kasno ljeto. Od kore, plodova i cvjetova priprema se čaj, sirup i ekstrakt.
Zova-bazga se uzgaja i kao ukrasno drvo, u obliku živica ili malih šumica. Služi kao diuretik – sredstvo za pojačano izlučivanje urina, te kao laksativ, ali i kao diuretik i laksativ istovremeno. Zova-bazga se pokazala dobra u liječenju i ublažavanju HIV-a, naročito plodovi crne bazge.
RECEPTI:№ 1 list
Doza za pripravljanje čaja je otprilike 2,5 grama; 2 čajne kašičice – na 1 šolju vrele vode. Po mogućnosti čaj piti vruć, više puta u toku dana po 1-2 šolje. Čaj pospješuje znojenje i pojačava bronhijalno izlučivanje. Naročito je uspješna kod prehlada za pospješivanje pojačanog znojenja. Zaslađuje se medom ili sirupom od višnji. Na isti način se sprema čaj od smjese 4 grama cvijeta zobe i po 3 grama cvijeta lipe i kamilice.
№ 2 Za jače izlučivanje mokraće uzima se po 30 grama cvjeta zobe, ploda peršuna i kleke (Juniperus), te 10 grama morača. Tri kašike ove mješavine politi s pola litre provrele vode, poklopiti i ostaviti preko noći. Pije se tri puta dnevno po jedna čaša prije jela.
№ 3 Za lakše iskašljavanje sluzi uzima se po 30 grama cvjeta bazge i podbjela, te po 20 grama cvijeta bijelog šljeza i morača. Tri kašike ove mješavine politi s 400 grama provrele vode, poklopiti i nakon dva sata piti toplo svakih dva sahata po jednu veliku šolju.
№ 4 Protiv «velikog kašlja» uzima se po 20 grama cvijeta zove, rosulje, lista pitomog kestena, bokvice i majčine dušice. Tri velike kašike smjese politi s 400 grama provrele vode, poklopiti i poslije dva sahata piti toplo na svaka dva sata po jednu veliku kašiku.
№ 5 Za liječenje konjunktivitisa koristi pet dekagrama suhog zovinog cvijeta koji se potopi u hladnu vodu – u količini 1 litre vode, ostavi tako desetak minuta, zatim se postepeno zagrijava i kad provrije, izmakne se i ostavi poklopljeno petnaestak minuta i zatim procijedi. Na oči treba stavljati oblog od mlakog čaja. Inače, ovako pripremljen čaj može se i inhalirati ukoliko je upaljeno grlo ili su oštećene glasne žice.
№ 6 Protiv upale krajnika sok od zove se koristi u mnogim kulturama, upravo zbog njenog protuvirusnog djelovanja, a ujedno pomaže kod gripe.
№ 7 Za preznojavanje kod temperature dovoljan je i mlak čaj od zovinoga cvijeta jer sadrži elemente koje pospješuju znojenje: dvije čajne kašičice cvijeta preliju se s 1/7 litre vrele vode, poklope i nakon desetak minuta procijedi i pije u toku dana gutljaj po gutljaj.
№ 8 Tonik od zobinog cvijeta: Staviti 2 kg šećera i 2 narezana limuna u tavu s 2 litre vode. Zagrijavati dok se šećer ne otopi, rashladiti i preliti preko 25 cvjetova. Pokriti sve i ostaviti da odstoji 2 dana, procijediti i razrijediti s vodom u omjeru 1:3.
№ 9 Marmelada od bobica: Potrebno je 2 kg koje treba zgnječiti ili bolje propasirati te kuhati u malo vode uz dodatak pola kile šećera. Kada veći dio tekućine ispari smjesu spremiti u flaše ili tegle. Marmelada je ukusna i zdrava, naravno!
№ 10 Čaj od abdovine za jače mokrenje, neredovitu stolicu i bolesti živaca: Uzme se 4 grama plodova abdovine i 1 dl vode, plodove kratko prokuhati i poklopiti. Ostaviti stajati poklopljeno pola sahata i procijediti; pije se 1 – 2 šolje dnevno.
№ 11 Sirup od abdovine za jesensko čišćenje krvi : potrebno je 1 kg svježih plodova abdovine i 4 kašike meda; bobe zgnječiti ( propasirati) i ostaviti poklopljene 4 dana da provrije; kad se sok razbistri procijediti i zasladiti medom. Uzima se 3 puta dnevno po supena kašika sirupa PRIJE jela.
№ 12 Čaj od abdovine za čišćenje jetre i reguliranje funkcije mokraćnih organ :
Potrebno je 2 grama lišća i dl vode; provrelom vodom prelije se lišće i poklopi, odstajalo nakon pola sahata i procijeđeno, pije se šolja čaja ujutro i pola sata prije večere.
№ 13 Protiv tegoba reume – kupke od korijena abdovine – 1 kg korijena abdovine, 5 litara vode; usitnjeni korijen abdovine kuha se na lagahnoj vatri 2 sahata, procijedi i u toj tekućini namaču se i polijevaju oboljele noge.
Kao mikocid kod gljivičnih bolesti prstiju i nogu, za liječenje bradavica savjetuje se stavljanje obloga od kaše ploda abdovine. Korijen je uz to laksativ kojim se potiče pražnjenje crijeva a uz to i diuretik. Veća količina od propisane izaziva glavobolju, mučninu i povraćanje !!!
NUSPOJAVE, INTERAKCIJE I KONTRAINDIKACIJE: Nisu poznate ukoliko se uzimaju u propisanim dozama. Abdovinu ne smiju uzimati osobe sa žučnim komplikacijama, osobe slabog želuca i aktivnog čira na želucu.
№ 1 Pohovani cvjetovi bazge: Napravi se smjesa od jedne šalice ječmenog brašna, šoljice finog pšeničnog brašna 850, malo soli decilitar piva ili mineralne vode, pa se doda toliko vode da se dobije smjesa kao za palačinke. Manje, nepotpuno rascvale cvjetove zove umačemo u tu smjesu i pržimo na vrućem ulju dok ne porumene. Patlice se ostavljaju da za njih možete uhvatiti i okrenuti cvijet kad se na jednoj strani isprži. Na isti način mogu se pohovati i cvjetovi bagrema. Pržene cvjetove slažite u zdjelu, posipajte smjesom vanilije, cimeta, lješnjaka, badema ili pšeničnih klica. Nije nužno dodavati šećer.
№2 Ulje od bazge: kao kozmetičko sredstvo : potrebno je 250 mml slatkog bademovog ulja koje se lagahno zagrije ali ne smije zavrijeti, dodaju se cvjetovi zobe te se sve zajedno na sasvim lagahnoj – tihoj vatri ostave otprilike pola sahata. Nakon toga se ulje procijedi i stavi u flašu. Koristi se za tijelo ili za kupanje, kožu će učiniti glatkom.
REZIME:
Zova – bazga (naročito crna) sadrži dva sastojka koji aktivno djeluju protiv virusa gripe.
Pripremili: Orhana Burek, profesor biologije i Amer Brčić, profesor hemije u Gimnaziji Bugojno