Bugojno nekad svjetska metropola šaha
Međunarodni velemajstorski šahovski turnir – MVŠT Bugojno – Od 1978. do 1986. godine u Bugojnu je održano pet međunarodnih velemajstorskih šahovskih turnira, od kojih je V bio 16. kategorije što je do tada bio najjači šahovski turnir u historiji šaha. Na I. MVŠT Bugojno ‘78, koji je bio 14. kategorije, učestvovalo je 16 velemajstora, pobijedio je Anatolij Karpov. Na II. MVŠT Bugojno ‘80, koji je bio 15. kategorije, učestvovalo je 12 velemajstora, pobijedio Anatolij Karpov. Na III. MVŠT Bugojno ‘82, koji je bio 14. kategorije učestvovalo je 14 velemajstora, pobijedio je Gari Kasparov. Na IV. MVŠT Bugojno ‘84, koji je bio 14. kategorije, učestvovalo je 14 velemajstora, pobijedio je Jan Timan. Na V. MVŠT Bugojno ‘86, koji je bio 16. kategorije (prosjek: 2.627 poena), učestvovalo je 8 velemajstora (redoslijed po rejtingu: Anatolij Karpov: 2700, Jan Timan i Artur Jusupov: 2645, Antoni Majls, Lajoš Portiš i Boris Spaski: 2610, Ljubomir Ljubojević: 2605 i Andrej Sokolov: 2595 poena). Pobijedio je Anatolij Karpov.
U šahovskim enciklopedijama Bugojno je upisano kao grad i pozornica najvećih šahovskih turnira u historiji šaha, odnosno grad koji je prvi u svijetu, 1986. godine, organizovao velemajstorski šahovski turnir 16. kategorije. Predsjednik Organizacionog odbora V. MVŠT Bugojno bio je Zeir Mlivo. (Tekst iz Monografije Bugojna, autor Kemal Balihodžić, štampa OKO Sarajevo, 2003.)
Svjetski prvaci koji su učestvovali na turnirima u Bugojnu
U Bugojnu se od 1978. do 1986. godine održavao Međunarodni šahovski turnir, koji je u to vrijeme bio jedan od najjačih turnira na svijetu, a čak šest svjetskih prvaka uzimalo je učešče na turniru u Bugojnu.
Tigran Petrosjan
Tigran Petrosjan je po nacionalnosti Armenac, a šahovski prvak svijeta je postao 1963. godine kada je u borbi za titulu savladao Mihaila Botvinika. Titulu je odbranio 1966. pobijedivši Borisa Spaskog, a dvije godine kasnije dodijeljena mu je titula doktora filozofije. Na turniru u Bugojnu je učestvovao 1982. godine.
Vasilij Smislov
Vasilij Smislov je ruski šahovski velemajstor, koji je svjetski prvak postao 1957. godine savladavši u finalnom meču Botvinika. Zanimljivo je da je Smislov bio operski pjevač, a na turniru u Bugojnu učestvovao je 1984. godine.
Talj
Mihail Talj je latvijski velemajstor, koji je svjetski prvak postao 1960. godine. Njegova igra je bila izuzetno napadačka, lako je žrtvovao figure radi stjecanja inicijative. Na turniru u Bugojnu učestvovao je 1984. godine.
Boris Spaski
Boris Spaski je ruski velemajstor, koji je svjetski prvak postao 1969. godine pobijedivši Petrosjana. Titulu svjetskog prvaka je izgubio u meču sa američkim velemajstorom Bobbyjem Fischerom, koji ga je savladao 1972. godine u Reykjaviku. Na turniru u Bugojnu je učestvovao četiri puta, a najbolji rezultat mu je 2. mjesto 1978. godine.
Anatolij Karpov
Anatolij Karpov je ruski velemajstor i višestruki je prvak svijeta. Po prvi put se titulom prvaka svijeta okitio 1975. godine kada je savladao Spaskog. Titulu svjetskog prvaka je izgubio od Kasparova 1985. godine, a godinu ranije je njihov meč za svjetsku titulu prekinut jer je Karpov doživio nervni slom. Pošto je Kasparov istupio iz FIDE 1993 godine Karpov je u meču za upražnjenu titulu prvaka svijeta savladao Timmana. Šest godina kasnije titulu je izgubio od Halifmana. Na turnirima u Bugojnu učestvovao je tri puta i sva tri puta je bio najbolji.
Gari Kasparov
Gari Kasparov je rođen u Bakuu, a titulu svjetskog prvaka osvojio je 1985. godine savladavši Karpova s kojim se u par godina susretao još tri puta u borbi za najboljeg svjetskog šahistu. Kasparov je izlazio kao pobjednik, a titulu je držao do 2000. godine, kada ga je savladao Kramnik. Treba dodati da je 1993. godine došlo do raskola u svijetu šaha jer su Kasparov i Short, koji su se te godine trebali boriti za titulu svjetskog prvaka, nezadovoljni odnosno FIDE osnovali, Professional Chess Players Association (PCA). U svojoj karijeri Kasparov je igrao mečeve protiv računala, a 2005. godine nakon turnira u Linaresu se oprosti od šaha, te se posvetio političkoj karijeri. Na turniru u Bugojnu učestvovao je 1982. godine i nadmoćno je osvojio prvo mjesto.
Bug.ba/SportSport.ba