Mulo Hadžić i dalje otkriva i afirmiše znamenitosti Donjeg Vakufa
Skoro da ne postoji osoba u Donjem Vakufu kojoj likom i djelom nije poznat Mulo Hadžić, prosvjetni radnik, novinar, historičar, hroničar, sportski radnik i autor više od 10 knjiga o historiji, kulturi, sportu.
Najnoviji poduhvat kojim je dospio u pažnju javnosti jeste otkriće nekropole stećaka i harema u selu Gornja Slatina, oko pet kilometara udaljenog od grada na Vrbasu.
O kakvom neistraženom lokalitetu se radi, važnost njegovoh otkrića govori i činjenica da se u stručnoj literaturi i Arheološkom leksikonu BiH ovaj lokalitet ne spominje.
Međutim, fascinantan lokalitet s više od 30 pločastih stećaka i haremom, kako kaže, dodatno potvrđuje tezu da se u užem prostoru Donjeg Vakufa, kao i na širem od Prusca do Oboraca i Starog Sela, odvijao život ljudi unazad više od 3.000 godina.
Hadžić je rođen u Donjem Vakufu 1939. godine. Školovao se u rodnom gradu, Bugojnu i Banjoj Luci, gdje je završio Pedagošku akademiju.
Hadžić je bio prvi čovjek općine Donji Vakuf, pripadnik Armije RBiH, a penziju je zaradio kao službenik u Predsjedništvu BiH. Bavio se i novinarstvom te su iz njegovog pera, između ostalog, izašle brojne reportaže s putovanja po Evropi, SAD, Kini. Dobitnik je više nagrada i priznanja.
– Ovo je fascinantan lokalitet s više od 30 pločastih stećaka i haremom, koji je udaljen maksimalno 200 metara od nekropole. Na nekoliko stećaka sam uočio i neke simbole. Većina stećaka je pokrivena debljim slojem mahovine koja je trenutno njihova najbolja prirodna zaštita – rekao je Hadžić. Član Društva za zaštitu kulturno-historijske baštine Donji Vakuf kaže da se radi o spomenicima koji su veliki od dva do pet metara i teški nekoliko tona.
– Za nekropolu stećaka mi je rekao stanovnik ovog sela. Rekao mi je da postoji neko veliko kamenje u šumi i morao sam doći da vidim o čemu je riječ. Oduševio sam se kada sam došao, jer je u pitanju bilo više od 30 pločastih stećaka koje niko do sada nije istraživao – kazao je Hadžić.
Kako je dodao, Donji Vakuf obiluje bogatim kulturnim naslijeđem, a svjedoci jedne kulture i načina življenja su i stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici.
– O naseljenosti i življenju na ovim prostorima svjedoče mnoge arheološke iskopine, razni predmeti, veći broj stećaka koji se i danas mogu vidjeti u Starom Selu, Vujića Potoku, Oborcima i drugim naseljima – istakao je Hadžić. Bitno nalazište Hadžić smatra da je nalazište stećaka u Gornjoj Slatini historijski veoma bitno.
– Jasno je da se ovdje, u užem prostoru Donjeg Vakufa, kao i na širem od Prusca do Oboraca i Starog Sela, odvijao život ljudi unazad više od 3.000 godina, zato bi bilo dobro da se otkrije iz kojeg doba potječu ovi stećci u Gornjoj Slatini – kazao je Hadžić. Mnogobrojne misterije Pronalazač nekropole u Donjem Vakufu ističe da će Društvo za zaštitu kulturno-historijske baštine Donji Vakuf dati sve od sebe da zaštiti ove stećke, ali da im je potrebna pomoć.
– Nekropolu u okolini Donjeg Vakufa potrebno je da istraži Zavod za zaštitu kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine da bi se više od 30 stećaka zaštitilo. Mnogo toga je, kada je u pitanju ovaj lokalitet, misterija, ali ozbiljnim istraživanjem moglo bi se saznati iz kojeg perioda je ova nekropola – istakao je Hadžić.
avaz.ba